Evo šta treba da uradite ukoliko nuklearna bomba padne na vaš grad

Ljudi koji prežive pad nuklearne bombe mogu biti izloženi radioaktivnom pepelu i prašini koje nazivamo radioaktivnim padavinama.

Pronalaženje dobrog skloništa i ulazak u njega što je prije moguće je ključno za preživljavanje radioaktivnih padavina.

Naučnici su istražili kada i da li treba pronaći bolje sklonište.

Predsjednik Trump je potaknuo novu utrku oružjem. Rusija je prekršila ugovore o oružju kako bi nadogradila svoj nuklearni arsenal. Sjeverna Koreja razvija rakete dugog dometa i priprema se za nuklearni rat - a američka vojska razmatra preventivne napade na vojnim objektima izoliranog naroda. U međuvremenu, nuklearni terorizam i prljave bombe ostaju opasna prijetnja.

Premda ovi događaji vjerovatno neće biti uzrokom mogućeg nuklearnog rata, ili eksplozije u vašem susjedstvu, oni su idalje zabrinjavajući.

Neke agencije su istraživale ovo pitanje i osmislile  cijele scenarije kako bi to izgledalo i šta bismo trebali raditi u takvim trenucima.

Scenarij

Vi ste u velikom gradu koji je upravo podvrgnut jednom nuklearnom detonatu s niskim prinosom, između 0,1 i 10 kilotona. To je mnogo slabije od bombe koja je pala na Hirošimu - oko 15 kilotona. Međutim, nije nemoguće ako pogledate oružje poput nove B61-12 gravitacijske bombe, koju su napravile SAD, i koja teži maximalno 50 kilotona i može se smanjiti do 0,3 kilotona. (Rusija i Pakistan rade na sličnim takozvanim "taktičkim" nuklearnim oružjem.)

Studije su pokazale da se vi i do 100.000 vaših sugrađana možete spasiti ukoliko razmišljate o tome i držite se što dalje od radioaktivnog izlaganja. Ono što bi trebao biti jedan od vaših najvećih i najizravnijih ciljeva jeste izbjeći radioaktivne padavine.

Kako izbjeći radioaktivna zračenja

Radioaktivna padavina je nered materijala bombe,tla i ostataka koji se isparavaju i postaju radioaktivni i zatim ih vjetrovi rasprše kao prašinu i pepeo preko krajolika (U New Yorku bi se naprimjer, zona radioaktivnih padavina proširila prema istoku.)

Najbolja stvar koju možete da uradite jeste da nađete dobro sklonište od što gušćeg materijala kako biste imali što manje dodira sa vanjskim svijetom i onda samo čekate da vas spasioci pronađu.

Američka vlada preporučuje da se sklonite u obližnju zgradu, ali ne mogu vas sve zgrade sačuvati od nuklearnog zračenja. Loša skloništa, koja uključuju oko 20% kuća, izgrađena su od laganih materijala i nemaju podrume. Najbolja skloništa su bez prozora sa gustom ciglom ili betonom. Poput skloništa za bombe.

Skrivanje u podrumu zgrade od cigle na pet spratova, naprimjer, trebalo bi vas izložiti samo 1/200 količine radijacijske radioaktivnosti izvana.

Međutim, skrivanje u jednospratnoj drvenoj kući će smanjiti zračenje samo u pola što vam i neće baš biti od pomoći ako se nalazite u blizini nuklearne eksplozije.

Dakle, šta ćete učiniti ako nemate dobro sklonište u vašoj blizini? Treba li ostati u "lošem" skloništu ili se izložiti riziku i pronaći bolji? Koliko dugo trebate čekati?

Ako niste u skloništu za bombu, ali znate da je dobro sklonište udaljeno oko pet minuta,naučnici tvrde da trebate otići tamo.

Ali, ako je to sklonište udaljeno oko 15 minuta, trebalo bi neko vrijeme ostati u lošijem skloništu i onda nakon otprilike jednog sata preći na sigurnije skrovište.

To je zbog toga što su nakon jednog sata najjača zračenja smanjena, ali opet trebate što manje da se izlažete radijaciji.