NEKOLIKO DOBRIH VIJESTI O KOJIMA INAČE MEDIJI NE IZVJEŠTAVAJU

Ponekad se čini kao da mediji filtriraju dobre vijesti i prikazuju samo one loše. Jednim dijelom zbog profita, drugim dijelom jer ih i sami zahtjevamo i najviše pratimo.

 

Ljudi stiču dojam da se bliži kraj planeti kakvu poznajemo, da živimo u užasnom vremenu i da svi koje ne poznajemo – a i oni koje poznajemo, su tu da nas ubiju. Mnogi ne shvataju da su to samo senzacionalne vijesti, u kojim mediji ispričaju samo negativnu stranu, i ostave svoje redovne gledaoce u panici i strahu. Ukoliko se potrudite i provjerite većinu vijesti kojim ste bombardovani svaki dan, vidjet ćete da i nisu toliko strašne, i da svijet neće završiti utoku vašeg života.

 

 

 

U nastavku pročitajte i nekoliko pozitivnih vijesti… koje danas nećete gledati na dnevniku….

 

 

 

5. Dobra vijest o AIDS-u

 

Većina se i ne može sjetiti vremena kada je oboljenje od HIV-a bila automatska smrtna kazna. Bez obzira na to koliko novaca ste imali, bez obzira gdje ste živjeli, bez obzira na tretmane koje ste mogli dobiti- ništa vas nije moglo spasiti od sigurne smrti. Ne samo da ste bili na putu u grob, već je i ostatak kratkog života bio klasična scena iz horor filma.

 

Današnji HIV pacijenti mogu očekivati da će živjeti i nekoliko desetljeća od uspostave dijagnoze zahvaljujući antiretrovirusnim lijekovima, te kontaminiranjem HIV virusa. Iako je i dalje ostao ubica, ipak više nije automatska smrtna kazna kao što je nekad bio. Još važnije, od 2001. godine, broj zaraženih HIV virusom pao je za cijelih 25%.

 

Samo u Južnoj Africi, stopa uspjeha u sprečavanju prijenosa HIV-a iz inficiranih majki na njihove bebe je nevjerovatnih 96,5%. U Indiji, stopa novih HIV infekcija pala je za 50 posto u posljednjih 10 godina. Stopa smrtnosti od AIDS-a u Kini smanjena je za 64 posto. Iz UN-a poručuju da je između 2001 i 2010, osobama s niskim i srednjim dohotkom, pristup antiretrovirusnih lijekova povećan za 22 puta.

 

AIDS je još uvijek bolest koja vas bez redovnog tretmana može vrlo brzo ubiti. Ipak, upravo sada, u ovom trenutku, oboljeli od AIDS-a, dobivju posao, idu u školu, imaju porodice, i žive normalan život.

 

 

 

4. Ozonska rupa na Antarktiku se smanjuje

 

Više od 20 godina živimo u strahu od ozonske rupe. Od njenog otkrića 1985. godine, toliko smo bili zabrinuti da je cijeli svijet stupio u suradnju da bi se spriječila dalja katastrofa. I pogodite šta? Ovaj neviđeni nivo međunarodne suradnje je upalio.

 

Rupa u ozonskom omotaču i nije toliko “rupa”, koliko je istančani dio ozona, koji se srećom smanjuje iz godine u godinu.

 

Sada dobre vijesti: Australski naučnici su otkrili da do ovakvih promjena u ozonskom omotaču, dolazi zbog prirodnog fenomena zvanog dynamical forcing. Rupa još uvijek postoji, ali ono o čemu vas mediji ne izvještavaju je činjenica da se ona smanjila za 15% od svog vrhunca u 90-im.

 

I još bolje, rupa se smanjuje svake godine, i očekuje se da bi se rupa mogla vratiti u svoje prvobitno stanje do 2060. godine.

 

 

 

3. Smrtni slučajevi u saobraćaju se drastično smanjuju

 

Ukoliko se ubrajate u dio populacije koja redovno prati vijesti na TV-u, saobraćajne nezgode su za vas ubica #1 u svijetu. Naime, ovo je daleko od istine.

 

Unatoč svemu što smo čuli o tome kako su automobili vozila smrti, nezgoda u prometu nikada nije bilo manje još od 1949.

 

Nemojte prerano donjeti zaključak da su vozači svjesniji i iskusnij, zapravo ono što smanjuje broj saobraćajnih nezgoda je napredni nivo sigurnosti u samim automobilima. Pijani vozači, kao i oni koji ne koriste pojaseve su i dalje potencijalne ubice i samoubice na cesti.

 

 

 

2. Što smo stariji to smo sretniji

 

Većina ljudi i dalje smatra starce kao nesretna gunđala koji samo gledaju kako da zagorčaju tuđi život.

 

Nedavno istraživanje koje je uključilo 360.000 ispitanika u dobi od 18-85 godina, sa nizom emotivnih pitanja, pokazalo je da postajemo sretniji kako starimo.

 

Na primjer:

 

Užitak i sreća: smanjuju se svake godine do oko 50-te, a onda rastu do 75-te godine.

Stres: smanjuje se od 22. godine i dostigne najnižu stopu u dobi od 85 godina.

Briga: zadržava se između 18 i 50 godina, a zatim naglo pada.

Ljutnja: Smanjuje se svake godine od 18-te pa na više.

Tuga: na vrhuncu u 50-oj, najniža tačka u 73-oj.

Prema ovim istraživanjima, čini se mlađa generacija više gunđa od starije.

 

 

 

1. Živimo duže, živimo bolje

Činjenica da uopšte možemo i raspravljati o kvaliteti života je zapanjujuća. Budući da tokom većeg dijela ljudske istorije, doživjeti 40 godina bio je podvig rezervisan samo za vještice i junake.

 

Dobra vijest je da, u prosjeku, u svakom pogledu je bolje nego što je bilo prije 200 godina. Sve stvari koje smo učili iz istorije, svi zlikovci prošlog stoljeća, globalizacija, konzumerizam, uspon multinacionalnih korporacija, napredak u tehnologiji – su upravo one stvari koje su stvorile bolji život za nas, koji smo živi danas.

 

Prema statističaru Hans Roslingu, brojevi ne lažu. U 1810. godini, prosječni vijek trajanja bio je ispod 40 u svakoj zemlji na planeti, i ako ste živjeli u Aziji ili Africi ste bili sretni da doživite 25 godina.