Facebook zabranjuje osvetu ostavljenih

Najveća društvena mreža sprečava postavljanje intimnih fotografija na internet, što je postalo novi oblik nasilja koji koriste ostavljeni muževi i momci.

Facebook  je zamišljen kao otvorena platforma za razmenu informacija, uz  neka ograničenja definisana korisničkim uslovima. Spisak zabranjenog sadržaja od prekjuče je duži za nekoliko stavki, među kojima je i osveta golišavim fotografijama, objavila je Politika.

Pornografija je uvijek bila zabranjena i skoro svaka golotinja, ali sada je to tačnije precizirano. Uklanjaće se fotografije na kojima se vide genitalije ili sasvim obnažena zadnjica. Zabranjene su slike ženskih grudi ukoliko se vide bradavice, ali nisu ako se na njima prikazuje dojenje ili ožiljci od mastektomije. U redu su i umjetničke predstave nagih tijela.

Najveća društvena mreža, sa skoro 1,4 milijarde korisnika, prvi put je eksplicitno zabranila sadržaj koji predstavlja seksualno iskorišćavanje. Tu spada i takozvana osvetnička pornografija, novi oblik nasilja u porodici koji koriste ostavljeni muževi i momci. Definisana je kao postavljanje intimnih slika u znak osvete bez dozvole fotografisanih osoba. I Twitter je nedavno zabranio ovakav sadržaj, zapravo svako postavljanje intimnih fotografija bez dozvole osobe koja je na njoj.

U eri interneta mnogi su doživjeli da fotografija ili video snimljeni „samo za nečije oči” poslije raskida postanu sredstvo za obračun, dostupni mnogim radoznalim očima, posebno ako su umiješane javne ličnosti.

U slučaju voditelja Pinka, osumnjičenog da je pretukao svoju vjerenicu, pojavila se informacija da je Vladimir Stanojević objavio golišave fotografije Ane Marije Žujović kada je saznao da je protiv njega podneta krivična prijava. Navodno je, ne na Facebooku već na jednom onlajn forumu, postavio njene obnažene fotografije da joj se osveti.

Osvetnička pornografija je u svijetu postala čitava industrija. Ostavljeni muškarci postavljaju privatne fotografije bivših partnerki na sajtovima koji od toga lijepo zarađuju. Kada oštećena osoba zatraži da se fotografije sklone, tražiće joj nekoliko stotina dolara za to.

Postavljanje kompromitujućih snimaka iz osvete kriminalizovano je u petnaestak država SAD, a u decembru je donijeta prva presuda i to u Kaliforniji. Muškarac koji je postavio fotografiju obnažene bivše djevojke na stranicu njenog poslodavca na Facebooku osuđen je na godinu dana zatvora.

Nedavno je donijeta i prva presuda za vođenje takvih sajtova. Za april je zakazano izricanje presude muškarcu koji je na jednom sajtu objavljivao fotografije žena, sa sve imenima i brojevima telefona, a na drugom sajtu je tim ženama nudio mogućnost da brisanje plate 350 dolara. 

Korisnici kao policajci

Pošto društvene mreže ne mogu da znaju da li za objavu neke fotografije postoji pristanak subjekta, korisnicima je prepušteno da sami budu policajci, odnosno da prijave nedozvoljeni sadržaj, u ovom i svakom drugom slučaju kršenja pravila.

Prijava se rješava obično u roku od 48 sati, što je, kažu kritičari, dug period ako se zna kojom brzinom sadržaji kruže sajber prostorom. Ali toliko je potrebno nadležnim timovima koji donose odluku o uklanjanju materijala na osnovu konteksta. Ako je žrtva nasilja postavila fotografiju da podigne svijest javnosti, takav sadržaj je dopušten iako je prizor možda uznemirujući.

Društvenim mrežama je teško da povuku granicu između dopuštenog i zabranjenog i nisu uvijek doslijedni. Facebook je mijenjao stav prema brutalnim snimcima nasilja islamskih ekstremista, da bi ih nedavno ipak zabranio. U decembru je blokirao stranicu koja je propagirala proteste protiv ruske vlade, ali je posle dozvolio slične stranice. Takođe, odstupio je od pravila da korisnici moraju da se predstavljaju pravim imenom poslije protesta transvestita koji su dobili pravo da koriste pseudonim.

Ostaju zabrane za terorističke grupe i za grupe koje podržavaju nasilno i kriminalno ponašanje. Ne smije se pretiti ljudima fizički i finansijskom štetom. Zabranjeno je podsticanje na samoubistvo i ohrabrivanje poremećaja u ishrani.

Brisanje fotografija sa „pijane žurke”

Svaki korisnik Facebooka na svom profilu može da objavljuje bilo šta što se ne kosi sa propisanim pravilima. Takođe, svako može da do detalja podesi šta drugi korisnici mogu da vide na njegovoj vremenskoj liniji. Tako francuski otmičari nisu mogli da vide fotografije male Maše na Facebooku da su roditelji podesili da njihove albume mogu da gledaju samo prijatelji.

Zbog nedovoljne informisanosti korisnici interneta ne primijenjuju ni osnovne mogućnosti zaštite privatnosti koje su im na raspolaganju. Postoji mogućnost da se zabrani bilo kome, čak i prijateljima, da pišu na vremenskoj liniji. Druga korisna opcija je da kada nas prijatelji označe na fotografiji ona ne izlazi na našem profilu dok sami ne dozvolimo. Tako možemo da odobrimo fotografiju sa nekog izleta, ali ne i sa „pijane” vikend žurke.

Činjenica je da internet sve pamti, ali borci za privatnost su izvojevali neke pobjede. Prošlog proljeća najviši evropski sud je donio odluku o takozvanom pravu na zaborav. Na osnovu nje svako može da zatraži od Googla da izbriše linkove ka stranicama koje su stare, sadrže neistinite informacije ili nanose štetu osobi koja se pominje. Vijest o pokušaju otmice dvogodišnje dejvojčice iz Beograda munjevito je obišla internet, ne samo domaće sajtove. Kada mala Maša poraste, ako ne bude željela da Google njeno ime zauvijek povezuju sa ovim slučajem, moći će da traži od pretraživača da je „zaboravi”, to jest da obriše sve linkove koji njeno ime povezuju sa otmicom.