Nove kritike iz Evrope: Reforma pravosuđa mrtvo slovo na papiru

Iako je BiH još 2013. usvojila Strategiju reforme pravosuđa u BiH za period 2014 - 2018, akcioni plan, da bi se ona uopšte mogla sprovesti, i dalje ne postoji. Niko u BiH sa sigurnošću ne može reći kada bi mogla početi implementacija strategije, a, nezvanično, mnogi izražavaju bojazan da zbog političkih opstrukcija, komplikovanog procesa donošenja odluka u BiH i nemogućnosti pronalaženja kompromisa između različitih političkih stranaka, do usvajanja akcionog plana od strane Savjeta ministara BiH uopšte neće ni doći do 2018, do kada bi ona trebalo da bude u potpunosti implementirana.

Kritičke ocjene o stanju pravosuđa u BiH iznosi i Evropska komisija u nedavno objavljenom Izvještaju o BiH, u kojem se, kada je u pitanju sektor pravosuđa, poneka pozitivna ocjena jedino može čuti tek na račun Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, za koji ističu da je usvojio smjernice o sukobu interesa sudija i tužilaca, zatim zbog uvođenja kriterijuma za očuvanje integriteta pravosuđa, te usvajanja disciplinskih mjera. Evropska komisija u 2017., kako je istaknuto, osim usvajanja famoznog akcionog plana, očekuje i implementaciju pozitivnih mjera VSTS-a i njihovu inkorporaciju u sistem, kao i konačno rješavanje pitanja zaostalih sudskih predmeta. "Sankcije koje se primjenjuju zbog kršenja disciplinskih i etičkih pravila su takve da ne služe kao sredstvo odvraćanja. Politički motivisane prijetnje pravosuđu su i dalje prisutne, a nezavisnost pravosuđa, posebno od političkog uticaja, tek treba da bude učvršćena", navedeno je u Izvještaju Evropske komisije o BiH. Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle i bivši sudija i tužilac, ističe da je u BiH postalo pravilo da se usvajaju strategije, ali se onda one opstruišu kroz neusvajanje akcionih planova bez kojih se ne mogu sprovesti.

Šehić smatra da je velika opasnost za pravosuđe u BiH činjenica da većina političkih aktera u BiH reformu koristi kao paravan za stavljanje pravosuđa pod još veću političku kontrolu, umjesto da se sprovedu preporuke i smjernice koje propisuje EU. Smatra da je upitnik, koji je Johanes Han, komesar za proširenje EU, uručio predstavnicima BiH, mnogo važniji od Reformske agende jer će odgovori na njega istinski pokazati ima li ili nema želje za stvaranjem pravosuđa prema evropskim normama. "Forum građana Tuzle i Helsinški odbor rade na analizi uspješnosti novih instituta u našem krivičnom zakonodavstvu. U toj analizi smatramo da je potrebno donijeti novi zakon o VSTS-u jer je najbitnija institucija u državi kad je pravosuđe u pitanju. Smatramo da je potrebno utvrditi odgovornost tužilaštava i sudske vlasti jer je percepcija javnosti da oni nikome ne odgovaraju. Svaku kritiku na njihov rad oni smatraju da ugrožava njihovu nezavisnost. Tu je problem činjenica da je segmet odgovornosti u zakonu apsolutno nedorečen", rekao je on. Jedan od najozbiljnijih problema, po njemu, je činjenica da već 14 godina nije urađena analiza efekata rada pravosuđa, te da će to biti jedan od ključnih prioriteta u narednoj godini. Milan Tegeltija, predsjednik VSTS-a, ocjenjuje da bi bilo prestrogo reći da postoji politička opstrukcija rada pravosuđa, ali priznaje da kašnjenje usvajanja ključnih zakona i implementacija strategija ugrožava dinamiku VSTS-a u unapređenju pravosuđa. "Sporosti nesumnjivo postoje, a šta je uzrok, meni je teško reći. Ono što mi radimo je vidljivo svima i to najbolje govori i ono što iz EU govore o našem radu", kaže on. Kao jedan od konkretnih problema koje spominje je da je zbog nemogućnosti postizanja političkog kompromisa u BiH jedno vrijeme bila obustavljena isplata sredstava iz evropskih fondova za finansiranje rada tužilaštava i sudova.