UDIK o spomeničkoj kulturi: 'Najveći broj spomenika izgrađen je na području TK i bijeljinske regije'
U okviru projekta pod nazivom Memorijalni centar „In Memoriam B&H ('92 – '95)“ Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) dokumentuje podatke kako bi se stvorila jedinstvena baza podataka (Centralna evidencija spomenika), ali i izvršila analiza istih uz pomoć stručnjaka, u svrhu donošenja određenih preporuka i prijedloga, kada je riječ o memorijalizaciji. Na okruglom stolu koji je danas održan u Banjaluci izneseni su dosadašnji rezultati istraživanja koje je UDIK provodio na području cijele Bosne i Hercegovine.
Koordinator UDIK-a Edvin Kanka Ćudić kazao je da su upućeni zahtjevi službama u općinama u Federaciji BiH, Republici Srpskoj, kao i na kabinet gradonačelnika Brčko Distrikta, te na određena ministarstva u BiH.
"S obzirom na to da UDIK kroz svoje aktivnosti pažnju posvećuje isključivo civilnim žrtvama rata, primarna ideja bila je dokumentovati podatke o spomenicima koji su posvećeni isključivo stradalim civilima. Međutim, u protekle 3 godine, prilikom obilazaka mjesta stradanja i prisustvovanja komemoracijama, primijetili smo da je veliki broj spomen obilježja posvećen samo borcima, a da se na istima polažu vijenci i odaje počast i civilima. Iz tog razloga, da bismo uradili što tačniju analizu i dali odgovarajuće preporuke, pristupili smo popisivanju svih spomen obilježja, bez obzira na njihovu namjenu, kako bi se utvrdila što tačnija brojka o spomenicima u BiH. Pored prikupljanja podataka o lokacijama spomen obilježja, takođe, projektni tim radi i na ispitivanju lokalne vlasti, ali i svih građana, o memorijalizaciji u BiH, odnosno kakva su njihova razmišljanja kada se govori o memorijalizaciji drugoj etničkoj ili vjerskoj grupi", istakao je Ćudić, dodavši da u slučajevima kada se nije mogla ostvariti komunikacija sa općinskim službama, tada se pristupilo traženju podataka od udruženja, vjerskih ili drugih ustanova koji bi svojim podacima upotpunili Centralnu evidenciju spomenika.
Federacija BiH
"Upućen je zahtjev na svih 79 Općina u Federaciji BiH sa ciljem dobijanja podataka o izgrađenim spomenicima na području općine/grada a koji su posvećeni stradalim civilima i/ili borcima u ratu devedesetih u BiH. Dobijen je odgovor od 71 Općine. Tako je kompletirano šest kantona: Unsko – sanski kanton, Posavski kanton, Tuzlanski kanton,Zeničko – dobojski kanton, Bosansko – podrinjski i Kanton Sarajevo. Međutim, iako su 71 Općina odgovorile na dopis, nisu dobijeni podaci od svih ustanova. Tako je od ukupnog broja Općina koje su odgovorile sedam Općina odgovorilo na dopis ali bez dostavljanja podataka o spomen obilježjima na prostoru njihove općine. Takve su Općine: Kladanj, Jajce, Kreševo, Konjic, Stolac, Ljubuški i Livno. Općina Kiseljak je dostavila anketni upitnik ali ne i službeni odgovor na zahtjev", kazao je Ćudić.
Dodao je da su dobijeni podaci često bili šturi i nepotpuni, pa su se morale kontaktirati i organizacije porodica šehida, poginulih boraca, medžlisi i dr. općine koje nisu odgovorile na zahtjev su: Kiseljak, Čapljina, Mostar, Neum, Ravno, Široki Brijeg, Drvar i Kupres (ukupno 8), te da najmanje podataka posjeduju za područje Hercegovačko – neretvanskog kantona, zbog nesaradnje institucija sa ovog područja.
"Najveći broj spomenika izgrađen je na području Tuzlanskog kantona, a najmanje na području Zapadnohercegovačkog kantona. Općina sa najvećim brojem spomenika u Federaciji BiH je Mostar. Na području Federacije BiH svaka općina ima izgrađene spomenike posvećene borcima i/ili civilima stradalim u ratu u BiH (1992 – 1995)", istaknuo je.
Republika Srpska
"Upućen je zahtjev na 64 opštine, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama. Dobijen je odgovor od 57 općina, pri čemu 14 općina je odgovorilo na dopis, ali bez dostavljanja podataka o spomenicima. Opštine koje nisu odgovorile na dopis su: Krupa na Uni, Novi Grad, Banja Luka, Srbac, Kupres – Novo Selo", navodi.
Napomena: Bosna i Hercegovina broji 143 općine kao najmanje administrativne jedinice u državi. 79 općina ulazi u sastav Federacije BiH, a 64 u sastav Republike Srpske. Od tog broja 4 općine ulaze u sastav grada Sarajeva, a 6 u sastav grada Istočno Sarajevo. Osim općina/opština, kao posebna administrativna jedinica izdvaja se Brčko distrikt BiH.
"Najviše spomenika se nalazi na području Bijeljinske regije, koja uključuje i subregiju Zvornik, te na području Dobojske regije. Najviše spomenika izgrađeno je na području grada. Opštine koje nemaju izgrađenih spomen obilježja su: Istočni Drvar, Ljubinje i Trnovo (RS)", zaključio je Edvin Kanka Ćudić koordinator UDIK-a.
Detaljnija evidencija spomen obilježja biće predstavljena u decembru 2016. godine na konferenciji u Sarajevu, kada ćemo prikazati podatke u vidu web stranice i štampane knjige.