Intervju: Imidž BiH treba graditi kako bi privukli turiste!

Radenko Udovićić, doktor komunikoloških nauka, profesor na više univerziteta u našoj zemlji i direktor Medi plan instituta, za naš portal je prokomentarisao imidž BiH, imidž članova Predsjedništva BiH i još neka aktuelna pitanja. Udovičić je autor više publikacija iz oblasti komunikacija i realizator najobimnijih istraživanja vezanih za praćenje medija u BiH.

Kakav je imidž BiH na međunarodnoj sceni?

Možemo dati dva odgovora na ovo pitanje. Prvi, mnogo više negativan, je da BiH nema imidža na međunarodnoj sceni. Drugi je, da je njen imidž loš. U izboru između ove dvije solucije, uvijek bi izabrao ovu drugu. Bolje imati loš imidž nego nikakav. Loš imidž nekada privlači ljude, a može se i promjeniti, a od nikakvog nekakav imidž stvoriti je prilično teško. 

Npr. po čemu je bivša Jugoslavija bila poznata. Po tome što je važila za otvorenu socijalističku zemlju koja odlično sarađuje i sa istokom i zapadom. Takođe, i po tome, posebno među Evropljanima, da ima predivnu jadransku obalu koja nije skupa. Bosna i Hercegovina, kao jedna od njenih nasljednica, ni jedno nije nasljedila. Imidž BiH u međunarodnim okvirima se morao izgrađivati. Globalno smo poznati po strašnom ratu, posebno tome da je Sarajevo, kao glavni grad, bilo pod srednjovjekovnom opsadom tri i po godine, što je nezabilježeno u istoriji nakon Drugog svjetskog rada. I drugo, po tome što je riječ o zemlji tri religije kao i ateističke opcije, ispreplenosti otomanske, austrougarske i jugoslovenske zaostavštine. Obje ove stvari su privlačne turistima i na njima se treba graditi imidž zemlje. Takođe, ono što bi moglo činiti naš imidž je i Sarajevo film festival, glavni grad sa stotinama kafića i klubova, mostaraski most, Hercegovina gdje sveštena lica proizvode odlično vino, Međugorje... No, moramo se paziti i stereotipa i floskula koje neki intelektualci izbacuju. Npr. prije par godina u jednoj emisiji o imidžu zemlje, jedan kaže: „Bosna i Hercegovina je zemlja dobrih ljudi“. Šta to znači? Da Norveška, Egipat ili Japan... nisu zemlje dobrih ljudi. I da li je baš samo dobrih ljudi? Ratko Mladić je Bosanac. I hiljade drugih zločinaca na svim stranama. 

Mislim da bi trebalo povesti ozbiljnu raspravu između predstavnika naše vlasti i različitih stručnjaka iz oblasti marketinga, PR-a i nekih drugih prirodnih i društvenih oblasti. Na realnim osnovama i procjenama treba se definisati i promovisati imidž BiH. Na tome se do sada ozbiljno nije radilo.  

Kako ocjenjujete rad bosanskohercegovačkih medija, da li su oni jednim dijelom odgovorni zbog narušenog imidža BiH?

U međunarodnim okvirima nisu. Ko u inostrastvu, osim dijaspore, prati naše medije. Doduše, strani dopisnici mogu djelovati na imidž BiH u inostrastvu. Međutim, domaći mediji svojim insistiranjem na negativnoj selekciji informacijama narušavaju imidž BiH među samim njenim građanima. 

Kakav imidž imaju aktuelni članovi predsjedništva?

Spoljna manifestija čak nije loša. Ni Dragan Čović, ni Bakir Izetbegović ni Mladen Ivanić kroz svoje izjave nisu ništa ružno rekli ni o kome i izražavaju optimizam. Nastoje biti kompromisni, slatkorječivi. Međutim, njihovo stvarno djelovanje, pogotovo prve dvojice, i uključenost u razne afere je druga stvar. 

Treba li pozicija ministra vanjskih poslova da bude isključivo politička, ili za nju moraju postojati i neki drugi kriteriji?
 U svakoj zemlji je ova pozicija isključivo politička. To treba biti izuzetno sposoban, komunikativan i autoritativan političar. Mislim da je mnogo veći problem u ovoj zemlji što se čini politizacija kada su u pitanju direktori javnih firmi, pa čak i zapošljavanje profesora na javnim fakultetima. Uglavnom ne možete dobiti ni posao ni funkciju ako nemate kombinaciju rodbinskih i političkih veza.  E, upravo to nam je izrazito negativan imidž.