Dogodilo se na današnji dan - 20. decembar

Objavljeno:20.12.2014 - 14:14
A A A Times Arial

1582. - U Francuskoj prihvaćen Gregorijanski kalendar.

1699. - Ruski car Petar Veliki modernizovao ruski kalendar, saopštivši da će Nova godina počinjati 1. januara, a ne 1. septembra kao do tada.

1795. - Rođen njemački istoričar Leopold fon Ranke, profesor Berlinskog univerziteta i član Pruske akademije nauka, koji se uglavnom bavio istorijom germanskih i romanskih naroda, ali je pisao i o narodima centralne i jugoistočne Evrope. Studirao je teologiju, zatim filologiju i doktorirao filozofiju. Za počasnog člana Društva srpske slovesnosti izabran je 1849. Kao rezultat saradnje s Vukom Karadžićem, 1829. je objavio "Srpsku revoluciju", jednu od najboljih knjiga o Prvom i Drugom srpskom ustanku - "djelo o ustanku obespravljene raje, naciji koja traži mjesto među evropskim narodima", kojim je skrenuo pažnju evropske javnosti na borbu srpskog naroda za oslobođenje. Ostala djela: "Istorija Francuske", "Istorija Engleske", "Rimske pape", "Njemačka istorija za vrijeme reformacije".

1830. - Velika Britanija, Rusija, Francuska, Austrija i Pruska na Londonskoj konferenciji potvrdile odluku Belgije da se odvoji od Holandije.

1860. - Južna Karolina se prva od 11 južnih robovlasničkih država otcijepila od SAD, što je bio uvod u četvorogodišnji američki građanski rat, započet 1861.

1894. - Rođen australijski državnik Gordon Menzis, premijer Australije s najdužim stažom, šef vlade kao lider Ujedinjene australijske partije od 1939. do 1941, a potom kao vođa Liberalne partije od 1949. do 1966. Znatno je doprinio jačanju uticaja SAD u Australiji i uvukao je zemlju u Vijetnamski rat na američkoj strani.

1937. - Umro njemački general i vojni pisac Erih Fridrih Vilhelm Ludendorf, jedan od ključnih njemačkih komandanata u Prvom svjetskom ratu. U početku rata uspješno je rukovodio operacijama na Istočnom frontu, a 1916. je postavljen za prvog pomoćnika Štaba Vrhovne komande. Na tom položaju je praktično samostalno rukovodio vojnim operacijama, sve više preuzimajući i političko-ekonomsko vođenje rata, ali je smijenjen u oktobru 1918. poslije neuspjelih ofanziva u proljeće i ljeto te godine. Jedan je od ideologa kasnije nacističke agresivne vojne doktrine i pobornik totalnog rata. Djela: "Totalni rat", "Moje ratne uspomene 1914-1918.".

1944. - Objavljen prvi broj lista "Jedinstvo", namijenjen čitaocima Autonomne Kosovsko-metohijske oblasti. Od 1945. list izlazi u Prištini, najprije jednom sedmično, a kasnije je postao dnevnik.

1945. - Karl Rener izabran za prvog predsjednika austrijske Druge republike.

1960. - Osnovan Front nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama, poznat kao Vijetkong, antiamerički gerilski pokret koji je, u sadejstvu sa armijom Sjevernog Vijetnama, 1975. izvojevao pobjedu nad vojskom SAD i snagama južnovijetnamske marionetske vlade.

1968. - Umro američki pisac Džon Stajnbek, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Preplićući naturalizam s humorom, pisao je o životu eksploatisanih u vrijeme velike ekonomske krize tridesetih godina 20. vijeka, o tegobnom životu seljaka bezemljaša, životu skitnica i probisvijeta, o animalnim porivima u čovjeku i pobuni nekonformističke mlade generacije. Djela: romani "Plodovi gnjeva", "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja", "Kvart Tortilja", "O miševima i ljudima", "U neizvjesnoj bici", drama "Mjesec je zašao", putopis "Putovanja s Čarlijem", eseji "Kratka vladavina Pipina Četvrtog".

1970. - Pod pritiskom radničkih nemira ostavku podnio šef vladajuće Poljske ujedinjene radničke partije Vladislav Gomulka, koga je naslijedio Edvard Gjerek.

1971. - Predsjednik Pakistana Aga Mohamed Jahja Kan podnio ostavku poslije poraza trupa njegove zemlje od indijske armije u Istočnom Pakistanu i predao vlast Zulfikaru Ali Butu.

1973. - Od eksplozije razorne bombe, aktivirane kad je naišao njegov automobil, u Madridu ubijen španski premijer Luis Karero Blanko.

1982. - Umro poljski pijanista jevrejskog porijekla Artur Rubinštajn, čije se virtuozno muziciranje odlikovalo bogatstvom emocija i žestokim temperamentom. Nenadmašno je tumačio Frederika Šopena, Ludviga van Betovena, Roberta Šumana i savremene španske kompozitore. Napisao je memoarsko djelo "Godine moje mladosti".

1987. - U najvećoj mirnodopskoj nesreći na moru sudar filipinskog feribota "Dona Paz" i jednog tankera preživjelo je 11 od 4.397 putnika i članova posade feribota. "Dona Paz" je bio registrovan za prevoz najviše 1.500 ljudi.

1989. - SAD otpočele invaziju Paname sa 12.000 vojnika, kojima se pridružilo još toliko američkih vojnika stacioniranih u toj zemlji Srednje Amerike, radi zbacivanja bivšeg američkog štićenika - premijera Manuela Antonija Norijege.

1990. - Šef sovjetske diplomatije Eduard Ševarnadze iznenada podnio ostavku, upozorivši parlament na opasnost uspostavljanja diktatorskog poretka u zemlji.

1992. - Na prvim višestranačkim izborima u Saveznoj Republici Jugoslaviji birani su poslanici Savezne skupštine, predsjednici Srbije i Crne Gore, poslanici republičkih skupština i organi lokalne vlasti. U prvom izbornom krugu za predsjednika Srbije među sedam kandidata izabran Slobodan Milošević. U Crnoj Gori su u prvom krugu od devet kandidata najviše glasova dobili Momir Bulatović i Branko Kostić, a u drugom krugu pobijedio je Bulatović.

1995. - Međunarodne snage pod nazivom IFOR preuzele misiju provođenja mira u Bosni i Hercegovini od snaga UN, u skladu s mirovnim sporazumom potpisanim u Parizu šest dana ranije.

1995. - Američki avion "boing 757" sa 163 putnika i članova posade, koji je letio od Majamija ka kolumbijskom gradu Kali, srušio se u planinama jugozapadne Kolumbije, a nesreću je preživjelo četvoro ljudi.

1998. - Amerikanka nigerijskog porijekla Nkem Čukvu rodila osmorke, što je bio prvi takav poznat slučaj u svijetu. Najmanja beba je umrla sedam dana kasnije.

1999. - Britanski vojnici iz sastava SFOR-a uhapsili su - na osnovu tajne optužnice Haškog tribunala: general-potpukovnika Vojske Republike Srpske /RS/ Stanislava Galića, koji je bio komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa od oktobra 1992. do penzionisanja u maju 1994. 

1999. - Simboličnim ulaskom jedinice kineske armije portugalska enklava Makao je poslije skoro četiri i po vijeka postala integralni dio Kine. Taj lučki grad Portugalci su počeli da grade 1557, a ugovorom Lisabona i Pekinga grad i područje oko njega 1887. zvanično su postali portugalska kolonija.

2000. - Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič nametnuo obiman paket zakona i amandmana da bi, kako je obrazloženo, obezbijedio da BiH održi "dinamiku ekonomske reforme". Nametnuti su Zakon o unutrašnjem platnom sistemu i Zakon o finansijskom poslovanju RS. Nametnuti su amandmani na tri federalna zakona o privatizaciji, amandmani na federalni Zakon o porezu na dohodak, amandmani na federalni Zakon o doprinosima, amandmani na Zakon o carinskoj politici BiH. 

2000. - SRJ primljena u članstvo Međunarodnog monetarnog fonda.

2001. - Predsjedištvo BiH, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupšine BiH i predsjedavajući Savjeta ministara potpisali izjavu o prijemu BiH u Savjet Evrope. 

2004. - Pred Sudom BiH počelo suđenje Abduladhimu Maktoufu, optuženom za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Travniku 1993. godine. Ovo je prvo suđenje za ratni zločin, koje je počelo pred Sudom BiH po opužnici koju je Specijalno odjeljenje Tužilaštva BiH za organizovani i privredni kriminal i korupciju podiglo na osnovu vlastite istrage. Optužnica Maktoufa tereti da je zajedno sa pripadnicima mudžahedinskog odreda "El mudžahid" oteo pet civila i odvezao ih u mudžahedinski kamp u selo Orašac kod Travnika, gdje su mučeni, a jedan od njih je ubijen ritualnim odsijecanjem glave.

 

(srna.rs)

NAJGLEDANIJI VIDEO DANAS NA PORTALU: