Granice BiH među najstarijim u Europi, linije razgraničenja stare hiljade godina

Najnovija istraživanja još jednom su ukazala na to da su granice Bosne i Hercegovine jedne od najstarijih u cijeloj Europi, te da su one mnogo starije od granica susjednih država koje su vječno imale aspiracije da zauzmu teritorije BiH.

Tačnije, istraživanje jednog od korisnika Reddita, pod nadimkom PisseGur82, pokazalo je kako su linije razgraničenja BiH i Hrvatske definirane još 1683. i 1699 godine, dok su granice sa Srbijom utvrđene 1913. godine.

S druge strane, susjedne države svoje granične linije povlačile su mnogo kasije tokom historije, čak 150 ili 200 godina kasnije, što pokazuje kako je BiH jedna od najstarijih država Europe sa priznatim granicama.

"Utvrđeno je kako je u prošlom stoljeću iscrtano oko 50 posto svjetskih granica, odnosno njih tačno 52,2 posto. U 19. stoljeću je iscrtano 37,1 posto granica svijeta, a gledano prema kontinentima Europa je dio svijeta s najranjivijim granicama", istaknuto je u ovom obimnom istraživanju.

Također, istaknuto je kako je najstarija granica u svijetu granica Andore, duga 120 kilometara, sa Francuskom i Španijom, koja je definirana 8. septembra 1278., dok je najmlađa granica definirana u 2009. godini između Sudana i Južnog Sudana. Prema ovoj mapi BiH se nalazi u drugoj starosnoj grupi granica koje su definirane između 1.500 i 1.699 godine, a zanimljivo je da se u ovoj grupi nalazi tek 2,1 posto svjetskih granica, sa dužinom od 5,463 kilometra.

To je za Radiosarajevo.ba potvrdio i ugledni historičar, te profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Enver Imamović, koji je istaknuo da BiH ima hiljadugodišnju tradiciju postojanih granica, što je rijetkost u Europi.

"Kada je riječ o granicama današnje države BiH treba imati na umu historijsku činjenicu da je upravo BiH, u odnosu na mnoge druge zemlje svijeta, država s najpostojanijim granicama u historiji. Kada govorimo o tim granicama ni ne idemo 100-200 godina u prošlost, nego je riječ o hiljade godina. Tako su prve granice postavljene u doba Rimskog carstva, kada je Bosna imala granice unutar rimske provincije Dalmacija, a koje su bile postavljene na Uni, Savi i Drini", istaknuo je Imamović.

Dodao je i kako su se te granice zadržale kroz brojne, burne historijske periode u Europi, kada su se brojne države raspadale, te je sve do srednjeg vijeka BiH zadržavala svoje granice.

"Već za ranosrednjovjekovnu Bosnu bilo je predodređeno da granice dobije prema prirodom predodređenim objektima. Dakle, na rijekama Una, Sava i Drina, te na jugu u blizini mora, kako je to uvijek i bilo kroz historiju s manjim pomjeranjima", kazao nam je Imamović.

Podsjetio je i na period Osmanske vlasti na ovim prostorima, ali i vlasti prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića, kada su granice Bosne bile najveće, u pojedinim različitim historijskim periodima, prenosi radio Sarajevo.

"Najzad to će, kroz brojne forme, ostati do 20. stoljeća, kada je BiH u Drugom svjetskom ratu priznata u AVNOJ-evskim granicama, a zatim i do 1992. godine kada je Badinterova arbitražna komisija za Jugoslaviju odredila granice BiH koje su i danas međunarodno priznate. Važno je napomenuti da niko te granice ne može pomjeriti i da sve te priče političke ne mogu utjecati na ono što je prirodno i historijski predodređeno za ovu državu", zaključio je Imamović.