Rusi sada manje piju, ali i dalje konzumiraju VELIKE KOLIČINE ALKOHOLA
Sovjetski pisac Venedikt Jerofejev u proznoj poemi "Moskva - Petuški" ironično preporučio da se granica između Rusije i Evrope povuče po pokazatelju potrošnje alkohola:
"S jedne strane granice su oni koji govore ruski i više piju, a sa druge oni manje piju i ne govore ruski".
Doktor bioloških nauka Svetlana Borinska tvrdi da se jedan od razloga krije u genetici.
Naime, organizam Rusa, kao i drugih Evropljana, sporo prerađuje alkohol u toksični acetaldehid, koji izaziva narkozu i druge neugodne efekte.
Kod Japanaca i Kineza taj proces teče daleko brže i zbog toga oni, uglavnom, ne mogu da popiju mnogo alkohola. "Može se reći da geni ne prisiljavaju Ruse da piju, ali im to omogućavaju", objašnjava Borinska.
Drugi razlozi su u vezi sa načinom na koji je državna vlast u Rusiji regulisala potrošnju alkohola.
Kako piše istoričar Aleksandar Pidžakov, carevi su u 16. i 17. vijeku uveli sistem državnih krčmi, čiji su vlasnici morali u državnu kasu da uplate određenu sumu novca nezavisno od toga koliko je prodato i popijeno votke i vina, a to ih je stimulisalo da prodaju što više alkohola.
Vlasti su dobijale veliki prihod od prodaje alkoholnih pića u pivnicama i gostionicama, a žitelji Rusije su se postupno navikli na alkohol.
S vremenom, ruska vlast je shvatila opasnost od "alkoholizacije" zemlje. U 19. vijeku i početkom 20. javili su se "pokreti trezvenih ljudi", a sa početkom Prvog svjetskog rata 1914. godine car Nikolaj Drugi uveo je potpunu zabranu alkohola.
Kada su boljševici preoteli vlast 1917. godine, oni su zadržali tu zabranu, ali samo do 1923. godine. Kasnije je sovjetska država nekoliko puta pokretala kampanje protiv alkohola, a najveća je organizovana za vrijeme Mihaila Gorbačova 1985-1990. godine.
Tada je prodaja alkohola skraćena na pet časova dnevno, podignute su cijene i čak su posječeni vinogradi, navodi "Ruska riječ".
U posljednjih pet godina Rusi piju manje nego ranije. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, 2010. godine u Rusiji prosječna količina popijenog alkohola po stanovniku iznosila je 15,1 litar godišnje, što je četvrto mjesto u svijetu - iza Bjelorusije /17,5/, Moldavije /16,8/ i Litvanije /15,4/.
Prema podacima koje iznosi Federalna služba za nadzor u sferi zaštite prava potrošača "Rospotrebnadzor", 2016. godine u Rusiji je po glavi stanovnika popijeno "više od deset litara čistog alkohola".