Nije zdrava ni velika tuga, ni velika sreća: Ove emocije izazivaju ozbiljne bolesti!

Zdrav život
Nije zdrava ni velika tuga, ni velika sreća: Ove emocije izazivaju ozbiljne bolesti!
Zbog ambicije može da vam oboli srce i crijeva, dok će vam strah oštetiti bubrege

ZDRAVLJE NA PRVOM MJESTU
Nije zdrava ni velika tuga, ni velika sreća: Ove emocije izazivaju ozbiljne bolesti!


Zbog ambicije može da vam oboli srce i crijeva, dok će vam strah oštetiti bubrege
  

Svaka loša emocija u ljudskom organizmu može izazvati razne poremećaje organa i mnoge vrste bolesti. Čovječije razmišljanje, strahovi, napetost, briga, sve to ostaje duboko urezano u ljuskom umu i tijelu što je najčešće i pokretač mnogih oboljenja.

Između emocja i organa postoji velika povezanost. Postoji pet organskih sistema, koji pripadaju određenim vrstama emocija. Koliko god čovjek mislio da su neke sitnice zanemarujuće, one će se godinama taložiti negde u organima i ispoljiti u vidu neke teške boljke.

Zato je potrebno na vrijeme shvatiti ozbiljnijo svoje emocije i koliko god je moguće pomoći sami sebi da se teža stanja što prije prebrode.

Osjećanja koja utiču na zdravlje:

Tjeskoba – je jedna od emocija koja ima velikih uticaja na ljudski organizam. Ona se definiše kao posljedica pretjerane brige iz određenih razloga. Tjeskoba najviše utiče na crijeva i pluća. Tjeskoba će oduzeti čovjeku veliki dio energije koju posjeduje, te samim tim može doći i do nedostatka daha, kao i upalnih procesa u crijevima i čireva.

Radost – Ovo je jedan lijep osjećaj, većina će da pomisli tako, ali generalno preveliko zadovoljstvo stvara osjećaje koji direktno utiču na srce. Radost može veoma mnogo da uzbudi čovjeka, a usljed prevelikog uzbuđenja mogu se osjetiti i neke negativne vibracije, koje izazivaju nesanicu, temperaturu i uznemirenost, kao i veoma jako lupanje srca. Prema tome bez obzira koliko radost bila lijepa i sa njom treba čovjek biti oprezan.


Tuga – je takođe osjećanje koje dosta utiče na psihu i čovjekovo zdravlje. Tuga osim toga što navodi suze na oči, ona negativno utiče na rad pluća i loše utiče na cirkulaciju. Mnoge respiratorne bolesti i oštećena pluća upravo izazvi osjećanje tuge. Tuga u velikoj mjeri utiče i na ljudsku psihu izazivajući depresiju.

Strah – Osjećanje koje je svaki čovjek osejtio u nekom trenutku svog života. Ovo osjećanje može oštetiti rad bubrega, što dokazuje i to da kada se pojavi ogroman strah može doći do nekontrolisanog ispuštanja urina. Osoba koja doživi ekstremno veliki strah može se suočiti sa šokom za bubrege. Bubrezi se od straha zgrče u sekundi i tada dolazi do zastoja u čišćenju i ၜltriranju krvi. Tada se cirkulacija poremeti u organizmu i zato često u toku straha ruke i noge čovjeka budu hladne.

Gnjev – Uvrede, kritike, zamjerke, ljutnja, nervoza, sve je to ono što izaziva gnjev u čovjeku. Žučni mehur i jetra najviše će stradati kod osobe koja je gnjevna iz određenih razloga. Takođe gnjev je osjećanje koje može uticati na razne biološke procese koji će u čovjeku izazvati veliku glavobolju, kao i nedostatak energije. Gnjev takođe može dovesti ljudski organizam do vrtoglavice i povišenog krvnog pritiska.

Šok – je osjećanje koje svakako negativno utiče na ljudski organizan, kada je njegovo sveukupno zdravlje u pitanju. Kada se nešto dogodi neočekivano iznenada nastupa stanje šoka i panike, koje će u velikoj mjeri uticati na čovječije srce, kao i na rad bubrega, pogotovu kada je riječ o dužem šoku.


Ambicija – Ovo oskećanje često se graniči sa pohlepom. Ljudi koji su previše ambiciozni, samim tim uspješni i bogati uglavnom imaju problema sa srčanim bolestima i sa bolestima tankog crijeva. Svakodnevno razmišljanje o višim ciljevima i povećavanjem svog bogatstva dovodi do aritmije i nepravilnog rada srca. Ne treba živjeti u strahu i razmišljanju kako uvećati bogatstvo, već se malo prepustiti čarima toga što smo već stekli kako bi se tijelo opustilo i samim tim bilo i zdravije.

Nervoza – je nešto sa čime se svakodnevno većina ljudi susreće. U današnje vrijeme jako ju je teško izbjeći. Nauka je pokazala da su osobe koje su sklone čestim napadima nervoze i bijesa imaju često problema sa jetrom. Isto tako pretjerana ljutnja i nervoza utiče na rad bubrega i pluća.

Briga – je osjećanje koje utiče direktno na ljudsku probavu, slezinu, želudac i pankreas. Kada osoba previše brine iz raznoranih razloga mogu joj se pojaviti bolni grčevi. Organi za varenje su u stalnom grču kod osoba koje mnogo brinu i samim tim ne mogu normalno obavljati svoje funkcije. Tada obrađena hrana u crijeva dolazi polusvarena i tada postaje veoma pogodna podloga za patogene organizme i njihove otpade koji direktno truju ljudski organizam.

Kako ostati pozitivan

Da bi se čovjek oslobodio loših emocija i stresa potrebno je da počne da radi na sebi. Za početak više fizičkih aktivnosti i izbjegavanje osoba koje stvaraju tenziju dosta će pomoći. Stručnjaci tvrde da se čovjek mnogo bolje osjeća i kada svoje emocije iskazuje, a ne čuva u sebi.

Ukoliko osoba smatra da proživljava trenutno neku duboku bol, potrebno je podjneliti je s nekim, povjeriti se prijatelju ili potražiti pomoć psihijatra. Joga je odličan metod ukoliko osoba odluči da ostane pozitivna u moru problema današnjice. Ona posebnu pažnju posvećuje disanju i različitim tehnikama disanja koje zaista pozitivno utičnu na ljudsko zdravlje.


Opraštanje je takođe odličan način da se čovjek oslobodi negativnih emocija. Kada su ljutnja i bijes prisutni opraštanjem učinićemo dobro samo sebi, a u tom trenutku potrebno je misliti na sebe. Naravno osoba kojoj se oprosti ne mora poslije imati titulu prijatelja, već taj oproštaj služi da se čovjek oslobodi i osjeti bolje.
Fizička aktivnost veoma će pomoći da čovjek ostane pozitivan. Bilo da se radi o trčanju po parku, udaranje vreće ili nekih drugih vježbi jedan je od najboljih načina da se čovjek oslobodi stresa,prenosi cajeviza.com.

U toku na primjer aerobnih vježbi ispušta se endorfin i baš iz tih razloga potrebno je i ove vježbe često upražnjavati kako bi se osjećali bolje i raspoloženije.

Izreka “U zdravom tijelu, zdrav duh”, skroz je opravdana, jer je veza između mentalnog i fizičkog stanja neraskidiva.

Šetnja na svježem vazduhu jako dobro će uticati na mnoga negativna osjećanja koje ljudi nose u sebi. Desetak minuta do pola sata šetnje dnevno višestruko pozitivno će uticati na cjelokupno zdravlje čovjeka, jer se na taj način umiruju nervi, udiše čist vazduh i opuštaju već napeti mišići. Isto tako, pored toga što budi lijepe osjećaje, šetnja odlično utiče na održavanje vitke linije i na krvne sudove. Pozitivu u ljudski organizam sigurno unijeće i vitamin C, Vitamin E, magnezijum, vitamin B, kao i folna kiselina.

Novo