Javna rasprava o Sutorini: Najbitnije je imati čist račun

Danas se u Sarajevu održala javna rasprava povodom pitanja o Sutorini, a koju je organizovala  Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Pitanje statusa o Sutorini jedna je od glavnih tema u BiH treuntno, a narod je podijeljen što se tiče mišljenja kome treba pripasti. 

Jedan od glavnih razloga te podjele kao i prva stvar koju su parlamentarci naglasili je ta da se ne žele kvariti dobri odnosi sa Crnom Gorom i da je za nastavak takve saradnje veoma bitno imati "čist račun".

U javnoj raspravi učestvuju članovi Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici Predsjedništva BiH, Savjeta ministara BiH, Ministarstva spoljnih poslova BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH - Državne komisije za granice, Ministarstva pravde BiH, Ustavnog suda BiH, pravni stručnjaci s univerziteta u BiH, udruženja građana, te sve druge zainteresovane osobe koje mogu dati svoj doprinos raspravi o pitanju statusa Sutorine.

Čovjek koji je i pokrenuo pitanje o statusu Sutirone i koji je dao prijedlog za rezoluciju ugovora, Denis Bećirović je kazao da je vrlo važno da je danas organizovana javna rasprava po pitanju Sutorine, da se ovo pitanje osvijetli i sa pravnog, istorijskog, geografskog i drugih stanovišta.

"Važno je da čujemo argumente i činjenice. Mi želimo da o ovom pitanju razgovaramo na demokratski način, argumentirano, da ukrstimo argumente i da dođemo do najboljih mogućih rješenja. Želim posebno istaći da želimo graditi iskrene i prijeteljske veze sa Crnom Gorom. Da bismo to tako nastavili u budućnosti jako je važno da imamo čiste račune. Ovu raspravu i inicijativu oko Sutorine treba posmatrati i sa aspekta otvaranja nove, bolje stranice u odnosima između BiH i Crne Gore", pojasnio je Bećirović.

Nakon toga, riječ je uzeo zamjenik predsjedavajućeg Državne komisije za granicu Željko Obradović:

"Državno povjerenstvo za granice je jednoglasno u svom stavu. Mi smo se, prije svega, vodili dvjema temeljnim činjenicama, a to je opći okvirni sporazum za BiH, Dejtonski mirovni sporazum i mišljenje Badinterove komisije, naročito broj 3. Što se ovdje tiče historijskih granica nisu relevantne", pojasnio je Obradović.

Zadnji koji je na red došao bio je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Suad Kurtćehajić koji je jedan od glavnih pokretača da se i mediji uključe u sve ovo:

"Protivpravno uzeta Sutorina je dovoljni osnov da mi možemo da tražimo od Crne Gore njen povrat. Ako se to ne bude moglo postići, ako Crna Gora ne bude imala sluha i ne bude imala prijateljsku sklonost, ali da sa svoje strane razumije argumente BiH nakon ozbiljne elaboracije, onda će se stvar najvjerovatnije morati razrješiti pred Međunarodnim sudom", poručio je Kurtćehajić.