Kurtćehajić: "Sutorina je dio BiH i mi ćemo se boriti za nju"

Danas će se u Sarajevu održati javna rasprava o pitanju statusa Sutorine. 

Nakon što je Vijeće ministara BiH početkom novembra 2014. godine. potvrdilo Prijedlog ugovora o granici između BiH i Crne Gore, na inicijativu poslanika SDP-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Denisa Bećirovića podnesen je prijedlog rezolucije o Sutorini.

Prema tome, Sutorina bi pripala Crnoj Gori u roku od tri godine kada bi granice bile uspostavljene, ali da do toga ne bi došlo, na čelu sa profesorom nFakulteta političkih nauka u Sarajevu, Suadom Kurtćehajićem organizovana je javna rasprava da bi Sutorina bila vraćena kao dio Bosne i Hercegovine.

"Sutorina je oduvijek bila na spiskovima kao grad u Bosni i Hercegovini. Postoje dokazi da je BiH u Berlinski kongres ušla sa Sutorinom kao dio nje i to dovoljno govori. Takođe BiH je dobila "Turski paragraf" vidovdanskog ustava na kojem je Sutorina bila u okviru BiH."- rekao je Kurtćehajić

On takođe navodi da je Sutorina "pripala" Crnoj Gori u dobu kada je na čelu BiH bio Đuro Pucar, te da je tada izvršena razmjena gradova koja nije upisana nigdje:

"Niti jedan dokaz nema o predavanju Bosne i Hercegovine ovoga grada. Crna Gora nema dokaza za to, a poznato je da je u 'razmjeni gradova' faktički Bosni i Hercegovini dato ono što je njeno, a radi se o okolici planine Maglić. Sutorina je dio Bosne i Hercegovine i mi ćemo se boriti za nju." 

Kako navodi Kurtćehajić u svemu tome postoji puno komplikacija, a jedan od njih je i mogućnost da se odnosi između Bosne i Hercegovine i Crne Gore pogoršaju:

"Narod u BiH je podijeljen što se tiče mišljenja o Sutorini ponajviše iz razloga što se tu otvara mogućnost da se odnosi sa Crnom Gorom pokvare. Poznato je da dvije države imaju sjajan odnos."

Sutorina, prostor od 83.700 metara kvadratnih obuhvata sedam naseljenih mjesta - Njivica, Kruševica, Prijevora, Ščepoševića, Solila, Vrbanje i Sitnica - trenutno živi oko 1.500 građana.

Javna rasprava bit će održana danas u 10:00.