Prvo privatizacija, pa onda smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru
Reformska agenda je termin koji se u proteklo vrijeme dobro pozicionirao u bh. javnom prostoru, tim više zato što je predstavljao uvjet Bosni i Hercegovini za aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji. No, Reformska agenda donijela je sa sobom i određene paradokse.
U Pismu namjere, koje je objavljeno 14. septembra 2016. godine, pod tačkom 4. navodi se da su ciljevi Reformske agende: "poticanje održivog, efikasnog i kontinuiranog ekonomskog rasta; otvaranje radnih mjesta; povećanje i bolje usmjeravanje socijalne pomoći; i stvaranje povoljnog ekonomskog okruženja."
Već u tački 5. se navodi da se shodno onom što je navedeno u tački 4, glede provođenja Reformske agende, traži podrška Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), "koja će nam
pomoći u provedbi naših ekonomskih politika i reformi, kao i u ispunjavanju finansijskih potreba što se predviđaju u narednim godinama".
Paradoksi oko zaposlenih u javnom sektoru
Iako ovdašnji ekonomski analitičari smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru smatraju prioritetom za trenutne ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini, šefovi vladajućih stranaka i njihovi puleni koji su potpisali Pismo namjere očigledno ne misle tako, jer bi to praktično značilo "rezanje grane na kojoj sjede", odnosno gubljenje ogromne glasačke mašinerije.
Stoga su se u Pismu namjere obavezali da će tek do kraja juna 2017. godine "na Vladi FBiH", odnosno "na Vladi RS usvojiti operativni plan za smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru na osnovu registra zaposlenih koji će se izraditi uz pomoć Svjetske banke".
Privatizacija kao prioritet
No, s privatizacijom nije takav slučaj, pa su se oko toga odmah bacili na posao, a prva žrtva je već pala - Fabrika duhana Sarajevo.
"Ponovo ćemo započeti proces privatizacije u Federaciji BiH kako bismo pomogli unapređenje ekonomskog upravljanja i konkurencije, te smanjili rizik za javne finansije. Izvršili smo klasifikaciju preduzeća u državnom vlasništvu i javnih preduzeća na ona koja su strateška, ona koja zahtijevaju manje ili značajnije mjere restrukturiranja, i preduzeća u kojima vlada posjeduje manjinske udjele (ove napore u Federaciji BiH podržava Grupa Svjetske banke). Izvršit ćemo prodaju manjinskih udjela u preduzećima Bosnalijek i Sarajevo osiguranje do kraja septembra/rujna 2016. godine. Također smo u procesu provođenja operativnog i finansijskog restrukturiranja preduzeća Fabrika duhana Sarajevo i Aluminij Mostar s ciljem okončanja njihove prodaje do kraja marta/ožujka 2017. godine. Druga preduzeća, kao što su Energoinvest i Energopetrol, zahtijevat će sveobuhvatnije mjere restrukturiranja prije njihove potpune sanacije i prodaje do kraja decembra/prosinca 2017. četiri godine. U skladu sa planom Agencije za privatizaciju Federacije BiH, pristupit ćemo rješavanju statusa preostalih preduzeća u državnom vlasništvu i javnih preduzeća bilo putem restrukturiranja i eventualne privatizacije održivih preduzeća, ili stečaja/likvidacije onih preduzeća koja se ocijene kao neodrživa", stoji u Pismu namjere.