Njemačka u velikim problemima sa imigrantima

Plan njemačke vlade da izađe na kraj sa lavinom kosovskih izbjeglica ima u praksi puno problema, piše magazin "Focus" i prenosi mišljenje eksperata da je odluka o tome da se za 14 dana riješe pojedinačni zahtjevi potpuno nerealna, kao i da prijedlozi o proglašenju Kosova zemljom sigurnog porijekla, također, izazivaju sumnju u uspjeh.

Šef Poslaničkog kluba demohrišćana u Bundestagu Volker Kauder iz Hrišćansko-demokratske unije, kancelarke Angele Merkel, rekao je da će stihijsko useljavanje u Njemačku rasti sve dok se azilanti ne budu konsekventno vraćali u zemlje porijekla i izrazio sumnju u to da će biti bolje, ako Berlin proglasi Kosovo sigurnom zemljom.

"Prvo moramo u svoje domovine protjerati one podnosioce zahtjeva za azil iz zemalja sigurnog porijekla, koji u Njemačkoj ne mogu dobiti status azilanta. Nije od koristi ako mi jednu za drugom zemljom proglašavamo za zemlju sigurnog porijekla, a onda ne protjerujemo (odbijene)", rekao je Kauder za "Rheinische Post".

On je, istovremeno, izrazio spremnost da razgovara o novim zemljama koje bi se trebale uvrstiti na listu zemalja sigurnog porijekla, ali i sumnju da će samo to riješiti problem.

Kauder je, također, ocijenio da i zahtjevi da se ubrza azilantski postupak ostavljaju otvorenim pitanje - kako dalje sa odbijenim podnosiocima zahtjeva za azil i pozvao njemačke pokrajine da nešto konkretno predlože.

Berlin se već mjesecima suočava sa lavinom kosovskih azilanata, čiji boravak finansijski opterećuje njemačku državu, gradove i opštine.

U traženju rješenja za taj problem, iz Berlina je, između ostalog, ovih dana predloženo ubrzanje i skraćenje postupka, pružanje policijske podrške policajcima na srpsko-mađarskoj granici, ali i da se jasno razbiju lažne nade azilantima - što sve, kako prenose mediji, sa sobom nosi praktične probleme.

Predstavnici njemačke države se trude da razbiju priče na Kosovu o tome da u Njemačkoj azilante, navodno, čekaju "ružičasti svijet", radno mjesto i bolji život i sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Emily Haber, kao i šef Saveznog zavoda za migracije i izbjeglice Manfred Schmidt su u izjavama kosovskim medijima pojašnjavali kao funkcioniše njemačkim azilantski sistem.

Oni su, podsjećaju mediji, ukazali da praktično niko sa Kosova ne dobija azil u Njemačkoj i da za to nema ni najmanje šanse.

Plan da Schmidtov Savezni zavod za migracije i izbjeglice u roku od 14 dana obradi zahtjev svakog kosovskog Albanca i - skoro uvijek negativno odgovori, nosi u praksi mnoge probleme, piše štampa, ukazujući pri tom da je jedan od problema i nedostatak službenika.

Polovinom prošle godine jedan azilantski postupak trajao je u prosjeku više od sedam mjeseci, sada tačno šest, a od cilja Vlade da se taj postupak za azilante skratiti na maksimalno tri mjeseca, Savezni zavod za migracije i izbjeglice je, kako ocjenjuje štampa, udaljen prilično daleko.

Tako je i prijedlog o skraćenju postupka za kosovske azilante na 14 dana, smatraju eksperti, potpuno nerealističan i ukazuju da pred Saveznim zavodom za migracije i izbjeglice već postoji brdo od 100.000 neobrađenih zahtjeva za azil, građana iz cijelog svijeta.

U komplikovanoj borbi Berlina protiv kosovskih azilanata, kaže se takođe, da oni, poslije odbijanja, kao i svi drugi imaju pravo da se žale i pokrenu pravni postupak, što znači da se njihovo izručenje u zemlju porekla tako odlaže.

Mediji navode i da je izručenje odbijenih podnosilaca zahtjeva za azil u zemlje porijekla u nadležnosti njemačkih pokrajina i da, recimo, ako je neko bolestan ili nema sve potrebne "papire", ne može ni biti vraćen u svoju zemlju.

Kada je riječ o traženju načina da se Berlin "spasi" od navale ilegalnih azilanata sa Kosova, eksperti vjeruju, međutim, da se lavina kosovskih azilanata neće promijeni sve dok se životni uslovi na Kosovu ne promije.