Rješenje za Balkan je “treća Jugoslavija”?

Teško je zamisliti nešto što bi se nazvalo “trećom Jugoslavijom” ili balkanskom konfederacijom, ali to nije nešto što je po svaku cijenu daleko od realnosti.

To je naveo sociolog Vladimir Vuletić, koje upravo u tako nečemu vidi moguće rješenje za balkansko “bure baruta”.

Mnogo je interesa na ovom području (SAD, Rusija, Turska, sada i Kina…) i balkanski lideri treba toga da su svjesni, kao i svih mogućih neočekivanih posljedica koje bi mogle nastati zbog tih interesa, zbog čega im Vuletić savjetuje da budu odmjereni i oprezni.

“U tom spletu različitih savezništava i neprijateljstava moguće je svašta zamisliti. Zato je jako važno da, prije svega oni koji vode zemlje u regionu, budu jako oprezni i svjesni mogućih neželjenih, neočekivanih posljedica, saveza pa i sukoba do kojih bi eventualno došlo i to je ono što je umjetnost vođenja politike na ovim prostorima”, kaže Vuletuć u razgovoru za Tanjug.

Kako je rekao, Sjedinjenim državama je u interesu da ovaj prostor bude stabilan, posebno nakon 90-ih godina i Hladnog rata, od kada ga smatraju zonom svog interesa i svoje dominacije.

“U tom smislu se može govoriti o ‘trećoj Jugoslaviji’, jer je SAD jako stalo da ovdje vlada stabilnost, da postoje dobri odnosi, Beograda, Zagreba, Sarajeva, Tirane, Prištine”, objašnjava Vuletić.

Ukazuje, međutim, da je problem ukoliko se procijeni da ta stabilnost može biti ugrožena, dodajući da to može biti iz različitih razloga, jer u svakoj od zemljama regiona postoji mnogo radikalnih elemenata kojima iz različitih razloga ne odgovaraju dobri odnosi u regionu.

Tada, navodi, postoji mogućnost da se aktivira “plan B”, odnosno da se ponovo aktueliziju neprijateljstva koja su postojala 90-ih godina. Vuletić primjećuje da mnogim radikalnim elementima u Hrvatskoj, za koje vidimo da su i sada aktivni, ne odgovaraju dobri odnosi sa Srbijom, da u Prištini i Sarajevu ima onih kojima takođe ne odgovaraju dobri odnosi, ali i obratno.

“U tom smislu lako se karte pomešaju i lako se može zakuhati prostor Balkana. Tu postoje različite opcije, koja će biti aktivna zavisi od mnogo faktora, od nas ovde, ali zavisi i od ponašanja velikih sila”, smatra Vuletić.

Kako kaže, pored SAD-a, Rusija se takođe trudi da ovde bude prisutna, jer prepoznaje da u dijelu srpske javnosti, ali i u delu političke elite postoji nezadovoljstvo koje je izazvano pritiscima sa zapada, kada je riječ o priznavanju Kosova, o tome na koji način bi BiH trebalo da bude uređena…

“Ona prepoznaje da bi to mogao biti način da se uplete u balkansko polje”, konstatuje Vuletić, dodajući da svoje interese ima i Turska, koja je regionalna sila i to sve jača.

Osim toga na ovom prostoru ima mnogo ljudi muslimanske vjeroispovesti, koji vide Tursku kao silu koja bi njima mogla da pomogne, smatra Vuletić i dodaje da i sama Turska prepoznaje da bi njen politički utisak mogao biti podignut.

“Pitanje je na čiju štetu, pa najvjerovatnije na štetu Srba u BiH”, primjetio je Vuletić.

Ulogu EU u artikulisanju politike na Balkanu Vuletić sada vidi iz “nekog drugog plana”, s obzirom da, kako kaže, Unija trenutno ima svojih problema, a to je prije svega – kako da nakon Brexita artukuliše arhitekturu tog saveza evropskih država.

“U tom smislu postoji svojevrsna defanziva, pa i diplomatska Evropske unije. EU ima svoje posebne interese, ali vidimo da oni često imaju ograničenja, iako je EU imala vrlo konstruktivnu ulogu tokom proteklih decenija u regionu”, rekao je Vuletić.