Ambasadorica Srbije u Zagrebu poziva na pomirenje: 'Stradanje Srba mora naći mjesto u službenim sjećanjima'

"Pored kulture pomirenja, nužna je i kultura tolerancije", kazala je ambasadorica Srbije u Zagrebu Mira Nikolić. Mitropolit Porfirije apelirao je na političke vođe Hrvatske i Srbije »da prestanu unositi zlu krv među ljude« 

Ambasadorica Srbije u Hrvatskoj Nikolić pozvala je jučer obje zemlje da »pronađu zajednički nazivnik« o ratu od 1991. do 1995., te pozvala na »kulturu pomirenja« i »kulturu tolerancije«, izvijestilo je Srpsko nacionalno vijeće (SNV).

»Krajnje je vrijeme da pronađemo zajednički nazivnik, jer mnogo je događaja iz prethodnog rata oko kojih Hrvatska i Srbija imaju potpuno drugačije stavove. Pored kulture pomirenja, u ovom trenutku nam je neophodna i kultura tolerancije«, kazala je veleposlanica Nikolić na komemorativnoj sjednici u povodu 21. obljetnice Oluje, održanoj jučer u Zagrebu.

SNV je u saopćenju izvijestio da je jučer u vijećima srpske nacionalne manjine diljem Hrvatske pročitana izjava sjećanja u povodu Oluje, koju je SNV izdao devetu godinu uzastopce. U izjavi se ističe kako se Srbi u Hrvatskoj »sjećaju svih koji su stradali u ratu od 1991. do 1995.« te »svih koji su proživljavali dane i godine progonstva, bilo kao Hrvati, bilo kao Srbi«. »Žalimo i suosjećamo sa svima – kako Srbima tako i Hrvatima te pripadnicima drugih nacionalnosti – koji su u Oluji izgubili živote, zdravlje, imovinu i domove. Na isti način žalimo i suosjećamo sa svima koji su do te akcije i nakon nje stradavali i patili kao prognani i izbjegli zbog neposrednih ratnih opasnosti i ratnih posljedica. Naročito žalimo za onima koji su stradavali kao civili, ratni zarobljenici te koji su nepovratno ostali bez svojih domova i zavičaja«, navodi se.

Pritom SNV podsjeća da se u »službenim državnim sjećanjima stradanje Srba ne spominje i ne nalazi svoje mjesto« pa je »naša dužnost da se posebno sjećamo stradanja naših sunarodnjaka«. SNV se »sjeća onih kojih se u proslavama Oluje nitko ne sjeća – ubijenih, ranjenih i protjeranih Srba u Hrvatskoj«, i smatra da je »nakon 21 godine vrijeme da se Oluja obilježi i sa sviješću o stradanju Srba, njihovu historijskom progonstvu, uništavanju njihovih naselja i onemogućavanju njihova povratka«. U protivnom, drže u SNV-u, »održat će se dojam da slavlje služi tomu da se takva svijest ne razvije, i da službena državna politika sjećanja izbjegava suočavanje s odgovornošću zbog svoje ratne politike prema Srbima«.

SNV zato apelira da se »Oluja obilježi ne samo sa sviješću o stradanju svih, već i s ciljem izgradnje politike i kulture mira te politike i kulture tolerancije«. Slavlje Oluje u službi »jačanja javnog militarizma, produbljivanja političke netolerancije i obnavljanja međuetničke mržnje loše je i štetno«, kao što je štetno i loše »stavljanje proslave u službu poticanja sukobljavanja sa zemljama u regiji«. Izjava sjećanja SNV-a na kraju poziva »predstavnike državne vlasti da ne gradimo jednostrane i paralelne politike sjećanja, nego da se posvetimo izgradnji kulture mira i tolerancije te politici dobrosusjedskih odnosa«.

Na komemoraciji u Zagrebu govorio je i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Srpske pravoslavne crkve Porfirije. »Sjećajući se svojih žrtava svatko od nas treba zaviriti u sebe da vidi postoji li u njemu dovoljno snage da može oprostiti, ali i da prije toga bude spreman tražiti oproštaj«, kazao je mitropolit, apelirajući na političke vođe Hrvatske i Srbije »da prestanu unositi zlu krv među ljude koji su stvoreni i rođeni kao dobri«, te iskorištavati svoje pozicije za kratkotrajne ciljeve.