Muka zvana štitna žlijezda

Čak 90%° pacijenata s hipotireozom imaju povećan holesterol ili trigliceride – Kod hipertiroidizma ili pojačane proizvodnje hormona, koža je topla, vlažna i glatka s pojačanom pigmentacijom.

Lista simptoma bolesti štitnjače malo je poduža – problema ima od glave do pete i mogu biti vrlo ozbiljni. Izuzetno je važno znati ih prepoznati ili, još bolje, spriječiti. Jednostavne pretrage hormona štitnjače mogu vas poštediti popriličnih muka.

Miruj, miruj, srce moje

Hipotiroidizam (oslabljeno lučenje hormona štitnjače), kažu statistike, nakon prehrane najčešći je sekundarni uzrok povišenog holesterola. Čak 90 posto pacijenata s hipotireozom imaju povećan holesterol i/ili trigliceride. Prosječno, nivoi holesterola u krvi pacijenata s nedovoljno aktivnom štitnjačom su 30 do 50 posto viši od poželjnih.

Štitnjača proizvodi hormone koji regulišu tjelesni metabolizam. Ako ih žlijezda proizvodi premalo, metabolizam usporava, što ima izravan utjecaj na sposobnost tijela da uklanja holesterol iz krvotoka.

Tako kod bolesnika raste rizik od nastanka štetnih plakova, posebice u krvnim žilama srca, a s njim i rizik od srčanožilnih bolesti. Kako se zbog neliječenog hipotiroidizma nivoi lošeg LDL holesterola mogu povisiti, prije propisivanja terapije važno je provjeriti i hormone štitnjače.

Jednom kada se hipotiroidizam liječi (dodavanjem hormona), ti se nivoi TSH vrate na normalu, kod većine pacijenata dolazi do 20 do 30 postotnog smanjenja nivoa holesterola. Neliječeni poremećaji u radu štitnjače mogu imati ozbiljne posljedice za srce, jer čak i suptilne promjene u nivoima hormona štitinjače mogu utjecati na srce.

Različiti poremećaji u radu tc žlijezde povezani su. osim s nzl od visokog holesterola. tlaka, a sklerozo, pa tako i srčanog u ar Pravilnom se terapijom smanjuju ti rizici.

Kalcij bježi iz kostiju

Istraživanja govore da se kod oboljelih od hipertiroidizma mijenja metabolizam kalcija, pa ih to čini osjetljivijim na osteoporozu. Taj negativan učinak uglavnom nestaje kad se stanje liječi i razine hormona normaliziraju. Test gustoće kosti (denzitometrija) treba obaviti s 40 godina, te nakon toga svake dvije godine.

Kako koža pati

I u funkcioniranju kože, našeg tjelesnog omotača, veliku ulogu imaju hormoni štitnjače. Rast kose i dlaka posebice ovise o štitnjači i njezinim hormonima, debljina kože ovisi o njoj. Lojne žlijezde koje proizvode masnoću također su pod utjecajem štitnjače. Zato ne čudi što poremećen rad štitnjače može izazvati različite probleme.

Kod hipertiroidizma ili pojačane proizvodnje hormona, koža je topla, vlažna i glatka s pojačanom pigmentacijom, posebice na dlanovima i petama. Kosa je tanka, meka i često stanjena.

Ponekad se javljaju i veći problemi. Tako, primjerice, kod pretibijalnog miksedema – često koža cjevanice postaje deblja, s povišenim, tvrdim područjima, plakovima ili čvorićima. Ponekad je zahvaćena i jako natečena cijela potkoljenica. Rjeđe su tim promjenama zahvaćeni drugi dijelovi tijela – bedra, ramena i nadlaktice.

Drugi, srećom rijedak problem, je tiroidna akropatija kod koje se javljaju deformacije prstiju na rukama i nogama, sa zadebljanjem mekog tkiva, a ponekad i kostiju. Kod hipotiroidizma, koža je obično hladna, suha i blijeda. Suhoća može biti toliko ekstremna da se dlanovi i stopala uopće ne znoje, nego zadebljaju i suše se.

Koža može biti žućkasta zbog promjena u metabolizmu vitamina A – takozvane karotenomije. Relativno čest problem kod “usporene” štitnjače je gubljenje kose, ali i dlaka po tijelu (prepone, vanjski dijelovi obrva). Nokti rastu sporije, krhki su i debeli. Najčešća promjena na koži je generalizirani miksedem i otok zbog nakupljanja tvari u donjem sloju kože. Postupno se mogu razviti otekline oko nosa i usta, a rijeđe su i podbuhle. Rane zarastaju sporo.

Bole i mišići, i zglobovi

Iako medicina još nema precizne odgovore zašto se to događa, činjenica je da i hipo i hipertiroidizam mogu uzrokovati niz problema s mišićima i zglobovima. Oba uzrokuju ono što nazivamo miopatijama, čime se označavaju bolesti koje pogađaju mišiće kostura. Primjer takvog mišića je biceps u nadlaktici ili kvadriceps u bedru.

Miopatije najčešće nastaju u takozvanim proksimalnim mišićima. To su primjerice, mišići bedara i ramena, najbliži sredini tijela. Kod miopatija uzrokovanih upalom i metaboličkim stanjima kao što je autoimuna bolest štitnjače, bijele krvne stanice mogu napasti dio mišića i okolne krvne žile.

Kod hipotiroidizma najčešći problem javljaju se zbog oticanja mišića ili kada oteklina pritišće živac. Različiti problemi uključuju: opću mišićnu slabost i bol. pa grčeve i ukočenost zglobova, upale tetiva ruku i nogu. sindrom karpalnog kanala s boli. peckanjem, žarenjem i drugim neugodnim problemima šake (zbog oticanja membrana koje pritišću živce šake), sindrom tarzalnog kanala, (sličan je karpalnom, no odnosi se na stopalo).

Kod hipertiroidizma ili Gravesove bolest! bolesnici mogu osjetiti slabost mišica i umor. Bol u mišićima nije toliko česta, no neki bolesnici s hipertiroizmom doslovno gube tonus i snagu mišića.

Zato imaju problema raznih vrsta (penjanje stepenicama, držanje ili primanje predmeta rukama, podizanje ruku iznad glave). Ponekad pogođeni mogu biti i mišići za gutanje, pa se javljaju problemi s gutanjem i promuklost.

Crvenilo, svrbež, dvoslike

Gravesova bolest i s njom povezane promjene na očima (Gravesova orbi-topatija ili egzoftalmus) velik su problem za pacijenta. Kod tih bolesnika oči se izbuljuju prema van zbog gomilanja tvari u očnoj duplji ili orbiti. Mišići koji pokreću oko ne mogu više pravilno funkcionirati, pa je normalno pokretanje očiju i usklađivanje pokreta otežano ili čak nemoguće. Vrlo često, vjeđe se ne mogu zatvoriti do kraja, pa su oči suhe i lako se ozljeđuju.

Problemi s okom nastaju uglavnom u isto vrijeme kao i bolest štitnjače, no mogu biti i najava poremećaja ili slijediti druge simptome nenormalnog rada žlijezde. Srećom, većina bolesnika neće imati problema s očima, a dio njih imat će vrlo blage, lako je poznato da su problemi s očima povezani sa štitnjačom češći kod pušača, teško je predvidjeti koji će bolesnik s hipertiroidizmom biti pogođen. Isto tako, iako bolest može biti posljedica hipertiroidizma, uspješno liječenje tog problema ne garantira da će problemi s očima nestati ili se umanjiti.

Problemi s plodnošcu

Nered u štitnjači može zaustaviti ovulaciju remeteći ravnotežu prirodnih hormona povezanih s reprodukcijom. Najčešće se javija anovulacija (nema otpuštanja jaiašca), a bez jajne stanice začeće je nemoguće.

Hipotiroidizam može uzrokovati i povećanje nivoa prolaktina, hormona hipofize koji potiče i održava proizvodnju mlijeka kod dojilja Previše prolaktina ima negativan utjecaj na plodnost, jer može spriječiti ovulaciju ili izazvati druge probleme u ciklusu.

Tokom trudnoće preaktivna štitnjača može biti veliki problem. Pobačaji, prijevremeni porodi ili slabiji razvoj djetata mogu biti posljedice, nedijagnosticiranog i neliječenog i stanja.

Depresivni – zbog hormona

Jednom kada se pojavi, bolest može biti aktivna od nekoliko mjeseci do tri godine. Drugi, pak imaju problema s dvoslikama, koje su posljedica upale mišića koji pokreću oko. Gubitak vida zbog pritiska na vidni živac najozbiljniji je oblik bolesti. Srećom, događa se vrlo rijetko i pogađa manje od pet posto oboljelih.

Nedovoljno aktivna štitnjača tijelo stavlja u “usporen hod” Promjene mogu uzrokovati umor, probleme s koncentracijom i pamćenjem i depresija može biti problem. Čak oko 20 posto slučajeva hronične depresije moglo bi biti povizano s niskom razinom hormona štitnjače. Nažalost, pacijenti koji pate od depresije vrlo rijetko naprave testove hormona štitnjače

Kilogrami gore-dolje

Kao glavni regulatori tjelosnog metabolizma hormoni štitnjače imaju golem utjecaj na težinu povisujući razine enzima u staničnim mitohondrijama, koji proizvode enorgiju, hormoni štitnjače kontroliraju kako tijelo sa gorijeva ugljikohidrate i masnoće.

Ti hormoni ubrzavaju stopu bazalnog metabolizma (metabolizam u mirovanju) svih stanica u tijelu Debljanje je zato, klasičan simptom hipotiroidizma. Žlijezda, naime, ne proizvodi dovoljno hormona.

Uz to što brka metabolizam, nepravilan rad štitnjače može utjecati i na kontrolu apetita. Studije govore da hormoni štitnjače mogu utjecati na nivoe leptina, hormona za koji se smatra da kontrolira glad i stabilizira razne energije, te ima važnu ulogu u poremećajima prehrane i debljanja.

Problem s težinom povezan sa štitnjačom ni tu ne završava Previše hormona (kao kod hipertiroidizma) na dulji rok može trajno narušiti sposobnost tijela da potroši dodatne kalorije.

Izvor:narodnilijek.com