Domaće kladionice upozoravaju vlast da ih ciljano gura u propast

Novi.ba donosi najzanimljivije isječke i dijelove otvorenog pisma koje su domaći priređivači igara na sreću uputili ka Predstavničkom, odnosno Domu naroda Federacije, a u kojem iznose konkretne pokazatelje koliko je Federacija imala koristi od njih na ime raznoraznih poreza, uplata doprinosa i izvršavanja tekućih obaveza. Jasno je da bh. kladionice i njihovi vlasnici na ovaj način pokušavaju ukazati na monopol koji ide na ruku Lutrije BiH i stranog ugovarača posla, austrijskog Novomatica, te upozoravaju o svim štetnim efektima po vlastito poslovanje, više od 5500 uposlenih i na koncu, na smanjenje budžetskih prihoda ukoliko na snagu stupi izmijenjeni, novi, Zakon o igrama na sreću. Slijede informacije, podaci i tabele koje pokazuju činjenično stanje u ovoj oblasti.

Igre na sreću u Federaciji postale su vrlo bitan faktor kada to posmatramo sa ekonomskofinancijskogstajališta. Naime, federalni budžet je po starom zakonu (koji je važio do jula prošle godine) godišnje prihodovao skoro dva miliona KM  i to po osnovu poreza za dobitke veće od 100 maraka. Od jula prošle godine na snagu je stupio novi zakon, međutim aktualnim vlastodržcima ni on nije po mjeri, sudeći prema činjenici da bi se pred federalnim parlamentarcima, možda čak i sutra, mogle naći nove izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću.

Naime, prema podacima za 10 mjeseci tj. od stupanja na snagu novog zakona (02.07.2015.) do 02.05. 2016. godine federalni budžet bi od domaćih pripređivača igara na sreću, na osnovu direktnih naknada i poreza, trebao oprihodovati na desetine miliona maraka. 

Tabelarni prikaz stanja 2015/2016 godina 

Upoređujući efekte "starog" i "novog" zakona koji je u primjeni tek 10 mjeseci, vidljivoje povećanje prihoda budžeta Federacije od direktnog oporezivanja na bazi godine za cca 36.400.000 KM. I to nije sve državni budžet kroz direktne i indirektne fondove zarađuje 73 miliona 863 hiljade maraka. 

Tabelarni prikaz uplata svih plaćanja poreza i naknada 2015/2016

I nakon svih ovih podataka poražavajuća je činjenica da su domaći priređivači igara na sreću i dalje u neravnopravnom položaju u odnosu na Lutriju BiH, koja je u vlasništvu Federacije. Ovakav podatak, u najmanju ruku, predstavlja kršenje Ustava F BiH koji garantira svakoj osobi (fizičkoj ili pravnoj) jednakost pred zakonom.

Naime, navedeni zakon Lutriji BiH omogućuje priređivanje klasičnih i posebnih igara na sreću, a da joj za obavljanje djelatnosti nije potrebno ama baš nikakvo posebno odobrenje Federalnog ministarstva financija. Što znači da Lutrija BiH može bez bilo kakvog uvjeta ili ograničenja predviđenog ovim zakonom priređivati igre na sreću, čak i do te mjere da se na nju ne odnosi niti obveza o  udaljenosti poslovnica najmanje 100 metara od školskih i vjerskih institucija. Naravno, za razliku od Lutrije BiH, ostali priređivači se toga moraju pridržavati.

Nadalje, Lutriji BiH je i ranije bila ostavljena  mogućnost da u svome poslovanju radi što poželi, što je jasno vidljivo u članku 28. navedenog zakona, prema kojem Lutrija BiH daje svojevrsno odobrenje svim dugim pravnim subjektima (svim društvima, trgovinama, obrtničkim i ugostiteljskim radnjama i sl.), pri čemu je svima dovoljno da potpišu Ugovor o poslovnoj suradnji, a da pri tome ne trebaju zadovoljavati nikakav uslov predviđen Zakonom o igrama na sreću, što je nametnuto svim ostalim priređivačima.

Sa ovakvim ovlastima, Lutrija BiH bi na svojim lokacijama trebala biti najjači pravni subjekt na tržištu priređivanja igara na sreću u Federaciji. No, prema financijskim pokazateljima ona je upravo suprotno, tj. najlošiji priređivač igara na srećuu odnosu na priređivače u privatnom vlasništvu. Ova konstatacija jasno upućuje na dva moguća zaključka: ili je menadžment Lutrije BiH nesposoban ili je riječ o isisavanju novca preko ugovornih domaćih i stranih pravnih subjekata.

Očito se rad Lutrije BiH pokušava prekriti promjenom postojeće zakonske regulative na način da financijski uništi već dobro iscijeđene domaće priređivače igara na sreću te da ukine tržišno natjecanje koje je već u startu uvelike uništeno.

Primjera radi: Lutrija BiH nikada nije bila uvezana putem fiskalnih kasa sukladno Zakonu o fiskalnim sustavima u F BiH, pod izgovorom da je ista uvezana na server Porezne uprave. Da to nije točno, vidljivo je iz službeno objavljenih podataka Porezne uprave F BiH koji jasno ukazuju da Porezna uprava F BiH nema podataka za Lutriju BiH za klasične igre niti ima potpune podatke za posebne igre, jer Lutrija BiH ne odgovara nikome pa niti poreznoj upravi.Jasan pokazatelj ovih konstatacija je akt porezne uprave F BiH broj: 13/09/15-7-1347-1/16 upućen Federalnom ministarstvu financija u kojem jasno navode:

No, neravnopravan položaj s Lutrijom Federacije  BiH samo je dio priče. Domaći priređivači igara na sreću klađenja u Federaciji BiH su već po aktualnom Zakonu o igrama na sreću u podređenom položaju i u odnosu na strane priređivače klađenja u FBiH.  

Naime, priređivači klađenja poput ''Bet-at-home'', ''Bet 365'' , "BWin"..., mahom su registrirani u poreznim oazama Mauriciusa, Malte, Cipra i sl., te nesmetano priređuju klađenje na teritorijuFederacije putem Interneta i prikupljaju depozite putem svojih sestrinskih ili partnerskih firmi koje su registrirane u FBiH.

I tako, dok državni represivni aparat FBiH cijedi uredno registrirane priređivače koji pune federalni budžet oko 40 miliona maraka godišnje samo od direktnih naknada i poreza od klađenja, s druge strane(ne)namjerno pušta da inozemne kladionice iznose novac iz Federacije bez ikakve registracije, naknade ili poreza. Očito je kako se represivni aparati FBiH već dulje vremena bave političkim i zakonodavnimproblemima, a sve manje svojom osnovnom ulogom.

Prema nekim istraživačkim procjenama iznos novca koji se nezakonito prenese na strane kladionice je oko 100% od svih uplata u igrama na sreću u FBiH , odnosno koliko se novca prihoduje u Federaciji toliko se i iznese na strane kladionice. Kada bi doveli u odnos npr. položaj domaćih priređivača klađenja sa inozemnimpriređivačima, to bi izgledalo ovako:

Prema svemu sudeći od stranih kladionica nema niko koristi, niti domaći priređivači niti država. Dakle, na svakih 100 KM uplate dobitnih listića država gubi 100 KM naknade i poreza, a legalni domaći priređivači gube cjelokupnu uplatu.

Svi podaci dosad izneseni jasno ukazuju na to da bi iniciranje promjene zakonske regulative koja nije na snazi niti punu godinu dana, bez provođenjasveobuhvatne analize stručnjaka iz ekonomske oblasti moglo dovestsi do kolapsa cijele industrijske grane.