Ključ u bravu i ulica za nekoliko hiljada uposlenika

U predvečerje, da tako kažemo, zasjedanja Predstavničkog doma federalnog Parlamenta na kojem će se testirati (ne)spremnost SDA da „progura“ izmijenjeni Zakon o igrama na sreću, iza zatvorenih vrata odvija se prava drama. O čemu se radi? Koalicioni partneri, prije svih najjače bošnjačke i hrvatske stranke, SDA, odnosno HDZ, imali su čvrst dogovor da se u izmjene postojećeg zakona uđe tek nakon šire rasprave, amandmanskih prijedloga i međusobnog konsenzusa. Tim pravcem se i odvijala cijela priča sve do sjednice Vlade od prije 14 dana, kada su iz SDA-a i SBB-a izigrali dogovor uvodeći novi prijedlog zakona na mala vrata. Na, recimo to tako, spornoj sjednici Vlade, unatoč očekivanjima da se Zakon stavi u proceduru nakon što se resorno ministarstvo, odnosno svi relevantni faktori izjasne o ponuđenom prijedlogu zakona, došlo je, nezvanično,do prelamanja preko koljena na način da su prisutni ministri iz hrvatske kvote preglasani, a resorna ministrica Jelka Miličević izignorirana. Na taj način odaslana je loša poruka funkcioniranju cijele koalicije jer žurba koju pokazuje SDA na ovom primjeru potpuno je nerazumljiva, baš kao i nervoza kojom se sa govornice federalnog Parlamenta SDA-ovi zastupnici obrušavaju na stari zakon. Isti onaj za koji su svojevremeno glasali. Zli jezici će takvo ponašanje, nervozu i preskakanje procedura u novopredloženom Zakonu o igrama na sreću pripisati lobističkom djelovanju strane, austrijske grupacije Novomatic, koja je službeni partner Lutriji BiH. Takvo stajalište, zamislimo da ima uporište, mora biti i adekvatno obrazloženo. A, u tom smislu, ako pođemo od pretpostavke, da brojke ne lažu, dolazimo do sljedećeg.Zvanični pokazatelji, govorimo o periodu za posljednjih pet godina, pokazuju dobit firme HTL d.o.o.- inače bh. podružniceNovomatica – a, koja iznosiviše od 11 miliona i 600 hiljada KM. Gledajući financijske parametre, za isti taj period, Lutrije BiH zaradila je gotovo dva i pol puta manje - 4.9. miliona KM. Ako bismo sada gledali prikazanu dobit za 2015. podaci su još katastrofalniji, pa je prikazana dobit Lutrija BiH u tom periodu svega 130 hiljada KM. U istom periodu dobit HTL iznosila je blizu 4 miliona maraka! Reklo bi se jedan feudalni odnos gdje strani priređivač ima apsolutno sve: moć, utjecaj i što je najvažnije zaradu. Lutrija BiH tu je, kolokvijalno kazano, nijemi promatrač.

Sada se vratimo domaćim priređivačima igara na sreću kojih ima 13 registrovanih. Procjenjuje se da je na 2550 uplatnih mjesta zaposleno više od 5500 radnika. Sada, opet prateći brojke, a uzevši u obzir da se mahom radi o porodicama koje žive od toga, može se reći da samo od broja uposlenih i njihovih primanja indirektno živi armija od (uzmimo prosjek da je riječ o tročlanoj porodici) petnaestak hiljada ljudi. U isto vrijeme priređivači su obavezni izmirivati obaveze prema državi što je direktno punjenje budžeta. Reklo bi se, model prema kojem imamo zatvoreni krug u kojem su svi zadovoljni. Neko više, neko manje, ali opći dojam je kako je ovdje u pitanju relativna ravnoteža. Takva slika, ukoliko dođe do izglasavanja predloženih izmjena Zakona o igrama na sreću, biće potpuno izmijenjena. „Ključ u bravu“ – jedan je od scenarija o kojem se javno ne govori, ali čijom bi realizacijom na ulici ostao najveći broj uposlenih u bh. kladionicama.

Pored toga, ne treba biti nerealno optimističan pa reći kako će budžet biti popunjeniji jer su nameti na klađenje veći. Do toga, vjerovatno, neće doći jer znatno manji broj uposlenika povlači smanjenje uplata na doprinose, aznatno veća opterećenja teško da će doprinjeti povećanju priliva u budžete iz prostog razloga što će doći do gašenja poslovnih subjekata.I tako sve do momenta dok se cijela priča ne zagasi. A, onda na svjetla pozornice, u našem zamišljenom scenariju, stupaju strane firme, VLT aparati, domaći lobisti zaslužni za njihov monopolistički položaj. Sa strane, sve će to nijemo promatrati ona armija otpuštenih radnika, pokušavajući izmoliti mrvice kojih, usput kazano, za njih neće biti.

Novi.ba