Komisija za koncesije: Vlada FBiH je oštetila budžet za oko 200 miliona KM

Komisija za koncesije FBiH već 4 godine ne može obavljati svoj posao. Istekao im je mandat, a Vlada Federacije je najveći krivac što nova imenovanja nikada nisu izvršena. Budžet Federacije je zbog svega oštećen za oko 200 miliona maraka. 

Koncesija je pravo na korištenje javnog (državnog) vlasništva za obavljanje ekonomske djelatnosti. Inače, koncesijski princip je puno efikasniji od privatizacije državnog vlasništva, jer je država po ovom principu u trajnom dobitku. 

Naravno, to nije slučaj sa BiH. Država i entiteti imaju zakone o koncesijama, ali budžeti od toga nemaju nikakve koristi. Privredni subjekti u BiH koriste državnu imovinu, ali ne plaćaju koncesionarnu nakanadu.

Iz izvještaja o radu Komisije za koncesije u 2015. godini

Zbog nemogučnosti uvođenja u sistem koncesioniranja privrednih subjekata koji u obavljanju svoje djelatnosti već koriste prirodna bogatstva , a usljed manjkavosti člana 37. i 38. Zakona o koncesijama, oba doma Parlamenta Federacije BiH su u 2015. godini donijeli jedinstven zaključak kojim se „Zadužuje Vlada Federacije BiH da hitno pristupi izradi Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama, te da isti, u roku od 60 dana, uputi u parlamentarnu proceduru“. Izvršenje ovog zaključka nije obavljeno ni do dana podnošenja ovog Izvještaja, iako je Komisija insistirala.

Realizacija i obavljanje određenih djelatnosti od općeg interesa koje su predmet koncesija po članu 6. Zakona o koncesijama odvija se mimo ovog zakona i pored stalnih upozorenja od strane Komisije (npr. igre na sreću), za koje zemlje u okruženju ubiru velika finansijska sredstva: Crna Gora 8.275.485,60 EUR-a, Slovenija 107.160.000,00 EUR-a, Hrvatska 3.390.566,00 EUR-a

Koncesija je kao novi pravni institut u BiH prvobitno uspostavljena samo u oblasti eksploatacije voda, tek donošenjem Zakona o koncesijama obuhvaćeni su i ostali privredni sektori i industrijske oblasti. U Federaciji je osnovano posebno tijelo: Komisija za koncesije Federacije BiH, a formirano je tek dvije godine nakon donošenja Zakona. Komisija djeluje van mandata još od 2012. godine. Zbog toga se Komisija u više navrata obratila nadležnim federalnim organima i tražila da se izvrši imenovanje novih članova, ali to nije učinjeno.  

Vlada Federacije BiH je još 2015. godine, na sjednici usvojila „Zaključak o pokretanju procedure izbora novih članova Komisije za koncesije Federacije BiH“, ali ni taj zaključak nije proveden. S obzirom da je to zakonska obaveza i da sada u Komisiji rade samo dva člana, Vladi Federacije BiH je dobila prijedloge o raspisivanju Javnog konkursa za izbor Komisije i Odluke o kriterijima za utvrđivanje prijedloga za članove Komisije, ali su ove tačke skinute sa dnevnog reda sjednice. 

Dok države u regionu “masno” zarađuju na koncesijama, BiH je na nuli. Hrvatska je od 2014. godine na osnovu koncesionarnih naknada i to samo u oblasti telekomunikacija zaradila preko 170 miliona KM, a naša zemlja je u tom periodu zaradila nulu. I to nije jedini primjer…

Iz izvještaja o radu Komisije za koncesije u 2015. godini

KONCESIONE NAKNADE ZA PREDUZEĆA KOJA VEĆ KORISTE 
PRIRODNA BOGATSTVA I JAVNA DOBRA ILI VRŠE USLUGE

5. Igre na sreću 

- Ukupan godišnji prihod Lutrije BiH Sarajevo za 2014. godinu nismo ustanovili pošto i pored podnešenog zahtjeva Federalno ministarstvo finansija našim aktom br: 01-1-49-67/15-1 od 04.06.2015. godine nije nam odgovoreno. 

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj registrovanih poslovnih subjekata u djelatnosti kockanja i klađenja u Federaciji BiH sa stanjem 31.12.2014. godine je 100 (obuhvaćeni su poslovni subjekti koji u svom sastavu mogu imati jednu ili veći broj jedinica – podružnica). 

Poređenja radi u 2014. godini, Republika Crna Gora je ostvarila naknade za igre na sreću 8.275.485.60 € ili 16.185.443,00 KM, Republika Slovenija 107.160.000 € ili 209.586.742,80 KM.

Zašto nije usvojen novi Zakon o koncesijama, te zašto ova sredstva nisu prikupljena do sada nije nam poznato, iako smo navedene podatke i mogućnosti prezentirali u više navrata ministarstvima, Vladi i Parlamentu Federacije BiH.

Dakle, novac propada, narod gladuje i plaća poreze. Pola države na rubu egzistencije,  jedna četvrtina nekako preživljava, a druga izletuje po egzotičnim destinacijama. Političari kupuju stanove u Beču za osamsto hiljada maraka, dok bh. građani nemaju da plate mizerni račun za struju. Oligarhisti, stidite se!