Šta bi izlazak Velike Britanije značio za put BiH ka EU?

Ukoliko bi Velika Britanija 23. juna napustila Uniju, euroskpeticizam bi se dodatno povećao. Došlo bi do usporavanja dinamike širenja EU što bi za eurointegracijski put BiH moglo biti kobno. 

Potencijalni izlazak napravio bi globalnu ekonomsku nestabilnost, a Džordž Soroš, američki milijarder koji se obogatio uspješno predviđajući pad funte, kaže da bi ovo bio najveći pad u njenoj historiji. Prema njegovim previđanjima funta bi sa sadašnjih 1,46 pala na ispod 1,15 dolara i to bi dramatično uticalo na finansijsko tržište, investicije, cijene i radna mjesta.  

Docentica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Nedžma Džananović također smatra da bi moglo doći do dramatičnih posljedica. Mišljenja je da je neodogovorna politika Dejvida Kamerona, vođena iracionalnim impulsima, glavni krivac za ovakvu situaciju.

“Ulazimo u finale jedne velike, nepotrebne i vrlo opasne avanture koju je zbog svojih unutarstranačkih interesa započeo britanski premijer Dejvid Kameron.”, pojašnjava Džananović.

Svjetski mediji pišu da Kameron i šef vladajuće poljske stranke Jaroslav Kačinjski imaju prešutni sporazum o tome da rade protiv evropskih integracija. Otkako je pobjedila na izborima prošle godine, konzervativna i euroskeptična vlada u Poljskoj se spori sa organima EU po nizu različitih pitanja, od slobode govora i demokratije, pa sve do energetike i ekologije.

Džananović dodaje da bi političke i ekonomske posljedice bile nesagledive, kako za Britaniju, tako i za EU. 

“EU može preživjeti izlazak, ali Britanija puno teže. Nadam se da će, kao i u slučaju škotskog referenduma, prevladati razum”

U slučaju izlaska naša zemlja ne bi osjetila direktne i momentalne ekonomske posljedice. Samo 0,5% ukupnog izvoza BiH odnosi se na izvoz prema Velikoj Britaniji, koja posljednjih godina nije investirala u BiH. 

Ipak, BiH bi sigurno osjetila posljedice usporavanja EU ekonomije, s obzirom da je Unija najveće izvozno tržište za našu zemlju, a ujedno i naš najveći investitor. Kriza bi najviše pogodila bankarski sektor koji je ionako u stanju konstantne nesigurnosti.

Docentica Džananović ističe da slaba EU nikako nije u interesu proeuropskih i prozapadnih snaga na ovom prostoru.

“Velika Britanija nije jedna od zemalja osnivača, ali je među prvima ušla u Europsku ekonomsku zajednicu i svakako da ima specifičnu političku i ekonomsku težinu. Njena uloga i značaj za BiH nije vezana samo za EU, tako da bi i u slučaju najgoreg scenarija Velika Britanija i dalje ostala značajan vanjskopolitički akter za BiH”, zaključuje Džananović.

Mnogi svjetski analitičari tvrde da u promjeni političkog smjera leži najveća opasnost. Najsnažnije posljedice bi se mogle osjetiti u BiH i državama koje pokušavaju pristupiti Uniji. Političari koji su protiv EU integracija bi dobili dodatni razlog da blokiraju reforme, što bi dovelo do manje zainteresovanosti Brisela, odnosno manjeg priliva investicija. Nezaposlenost bi se povećala, a životni standard građana bi se smanjio. 

Stoga i ne čudi ovakav panični i ubrzani proces „reformi“ u našoj zemlji. Bh. političari mjesecima pompezno najavljuju da ćemo u 2017. godini dobiti kandidatski status, kao da postajemo članica. Podsjećamo, Turska je postala kandidat davne 1999., a Makedonija 2005. godine i još su na čekanju. 

Albanski premijer je  nedavno u tekstu za „London tajms“ napisao: „Molimo vas ne idite“, a predstavnik opozicije u Makedoniji je izjavio da će, u slučaju britanskog izaska iz EU, njegova zemlja biti još dalje od EU nego sada. U međuvremenu, u BiH, atmosfera predizborna. Političari „rade“ i „mudro“ šute.