BiH ne smije dozvoliti izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori
Pored neupitnog ugrožavanja prirode, najjači argument protiv izgradnje nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, što je projekat Vlade Hrvatske, svakako je dugoročna ugroženost zdravlja stanovništva sa obje strane granice.
“Mi smo analizama ukazivali da nema tog mjesta u Hrvatskoj koje je manje povoljno od lokacije Trgovske gore. Sa kojeg god aspekta da pogledate, i geološkog, i populacijskog, i aspekta zaštite prirode i pejzaža, radi se o krajnje nepovoljnoj lokaciji. Dakle, ovdje je jedini kriterij bio politička volja po kojoj su, od sedam početnih lokacija, tehničkom analizom izbačene tri, zatim političkom odlukom izbačene još četiri, te je Trgovska gora imala najmanje ‘ruku’ koje će je braniti u hrvatskom Saboru”, istakao je prof. dr. Edin Delić, sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli.
Iako se Trgovska gora kao potencijalna lokacija za odlaganje nuklearnog otpada spominje još od 1999. godine, vlasti Bosne i Hercegovine tek su odnedavno počele da poduzimaju konkretne poteze kako bi zaustavili takve tendencije hrvatskih vlasti. U skladu s tim, upućene su brojne analize, molbe i zahtjevi na adresu Vlade Hrvatske.
“Onu molbu koju smo uputili putem zajedničkih institucija da nam se omogući održavanje i produžavanje rasprava po ovim strateškim dokumentima još u tri grada u Bosni i Hercegovini, odnosno za Bihać, Sarajevo i Novi Grad, nisu nam dostavili potvrdno mišljenje i nisu odobrili da se održe javne rasprave i na ovim lokalitetima”, kazala je Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Oko 230.000 ljudi živi u širem području od potencijalne lokacije, te oko 4.000 ljudi u općini Dvor na Uni koji bi bili najdirektnije ugroženi, te 40.000 u općini Novi Grad.
“To je problem koji mi konstantno naglašavamo, a tu je i područje Unsko-sanskog kantona koje se bazira na razvoju poljoprivrede, pčelarstva, ali i očuvanju ekologije i razvoja turizma, s obzirom da posjeduje ljepoticu Unu. Znači, od izuzetnog je značaja da se ekološki očuva Unsko-sanski kanton”, kazala je Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma FBiH.
Upravo je ovaj kanton, koji nosi epitet ekološkog, u najvećoj opasnosti od potencijalnog odlagališta. Predstavnici svi relevantnih institucija smatraju da se vrijedi boriti za sve ono čime ponosimo i ono od čega u budućnosti možemo kvalitetno živjeti.
“Dobro je da smo blagovremeno prepoznali aktuelnosti tog problema i da smo se usmjerili da svim naučnim i drugim raspoloživim sredstvima tom problemu priđemo na jedan konstruktivan način”, istakao je Izudin Saračević, premijer USK.
Trgovska gora u hrvatskoj općini Dvor udaljena je manje od tri kilometra od granice s BiH, a ta lokacija je ispresijecana vodotokovima koji predstavljaju centralno slivno područje prema rijekama Uni i Kupi.
“Prije nekoliko mjeseci, zajedno sa načelnicom Novog Grada mi smo potpisali jednu izjavu u kojoj smo naglasili da smo izričito protiv takvog odlagališta i zaista nije primjereno da se taj otpad odlaže na tom lokalitetu, a pogotovo nije primjereno da to neko uradi jednostrano i da se ne konsultira sa susjedima”, napomenuo je Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća.
Bosna i Hercegovina aktivno pregovara s Hrvatskom o opciji odustajanja od ideje izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na granici s BiH. Nedavno je usaglašena jedinstvena rezolucija kojim se BiH protivi tom projektu, a potvrdili su je Parlamentarna skupština i Dom naroda BiH. Radi se o jednom od rijetkih društveno-političkih pitanja oko kojeg su se ujedinili bh. političari.