Da li će Grčka uskrsnuti Južni tok?
Vladimir Putin dolazi u dvodnevnu posjetu Grčkoj i sastaće se sa premijerom Alexisom Tsiprasom, a najavljene teme o kojima će razgovarati će biti, između ostalog i trgovina između Rusije i Grčke, energetska politika, migrantska kriza i naravno NATO.
Putin će u Atinu doputovati u popodnevnim satima, a na aerodromu će ga dočekati grčki ministar odbrane Panos Kamenos. Planirano je da u subotu otputuje u Solun, gdje će ga dočekati ministar vanjskih poslova Grčke Nicos Kotzias. Ruski predsjednik će zatim posjetiti planinu Athos (Svetu goru), gdje će posjetiti manastir Svetog Pantaleimona, u kojem obitavaju većinom ruski monasi, a pridružiće mu se i ruski patrijarh Kiril.
Prije svoje posjete Atini, Putin je za grčki list "Kathimerini" napisao autorski tekst u kome je naveo da „su danas Rusija i Evropska unija došli do raskrsnice gdje moraju da odgovore na pitanje: kako vidimo naše buduće odnose i kojim ćemo putem poći? Uvjeren sam da iz ukrajinskog slučaja možemo izvući prikladne zaključke i krenuti sa uspostavom zone ekonomske i humanitarne saradnje na prostoru između Atlantskog okeana i Pacifika. Usalgašavanje evropskih i euroazijskih procesa integracije će biti važan korak u ovom pravcu“, napisao je Putin u svom obraćanju grčkoj javnosti.
Očito je da Putin u Grčkoj vidi partnera koji je spreman na saradnju sa Rusijom sa kojom većina zemalja zapadne Evrope ima izuzetno loše odnose. Rusija u Evropi, a pogotovo unutar EU nema još mnogo prijatelja i da bi sačuvala uticaj mora da igra na kartu energetske saradnje. Zato Putin u svom obraćanju kaže da je Rusija oduvijek imala Grčku u vidu kad je riječ o isporukama energenata u Evropu što dokazuje i produžetak ugovora o isporuci gasa toj zemlji do 2026. godine.
"Mnogostrani dijalozi između Grčke i Rusije su važan element ovog sistema, prije svega što se tiče energetskog sektora. Diversifikacija energetskog tržišta će pozitivno uticati na pouzdanost isporuke energenata, kao i na samu energetsku sigurnost celokupnog starog kontinenta", navodi se u članku predsjednika Putina.
Putin je u svom obraćanju još i naglasio da od 2006. godine, Gazprom aktivno promoviše projekat Južni tok, ali je implementaciju otežala Evropska komisija svojim „nekostruktivnim stavom.“ U daljem tekstu Putin uvjerava grčku javnost da projekat nije otkazan, nego samo pauziran – a u februaru su direktori Gazproma, Edisona (Italija) i DEPA (Grčka) u Rimu potpisali memorandum o saradnji o snabdijevanju ruskog prirodnog gasa Grčkoj i Italiji preko Crnog mora kroz treće zemlje.
Ovime Rusija želi da osigura isporuku svog sibirskog gasa u zemlje Evropske unije, a i da prkosi Sjedinjenim Američkim Državama, koje su više puta obećale dopremiti svoj, zamjenski gas sa tankera u luke EU, ali se to desilo tek jednom ove godine, kada je američki naftni tanker pristao u Portugal. Sada je jasno da je odustajanje od ruskog gasa teže nego što se mislilo, jer su alternative preskupe. Međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci, situacija se znatno zakomplikovala. Ruski odnosi sa Turskom su znatno pogoršani nakon rušenja ruskog aviona van turskih granica, a Krim je pod ruskom kontrolom, tako da sada nema infrastrukturnih prepreka da se sagradi gasovod koji šalje gas sa Krima u Bugarsku, recimo. Sa Italijom i Grčkom koji dolaze sve više pod ruski uticaj i vođstvima tih dviju država koji sve uže sarađuju sa ruskim režimom, ostaje da se vidi kako će se situacija odvijati na brdovitom i nemirnom Balkanu, koji bi se opet mogao naći razapet između interesa Moskve s jedne, te Brisela i Vošingtona sa druge strane.