Turizam u BiH: Privredna grana u usponu koju vlast upropaštava
Analiza iskorišćenosti turizma možda bi se najbolje mogla objasniti jednom analitički netipičnom riječju – žalost. Svako ko se našao u prilici da istražuje o turizmu morao je osjetiti tugu uzrokovanu odnosom prema turističkim potencijalima u BiH. Taj odnos, bilo od strane vlasti, bilo ekološke svijesti od strane građana je podjednako loš.
BiH je zemlja najvećim dijelom umjereno kontinantalne klime i mediteranske klime koju razdvaja vijenac Dinarida, što povlači da imamo i treći tip, planinsku klimu. Povoljan geografski položaj u centru tranzitne rute preko Balkana govori da geografski preduslovi pogoduju razvoju turizma. Nadalje, specifičnost područja kao razmeđe kultura Istoka i Zapada, Sarajevo s epitetom evropskog Jerusalema govore da u kulturološkom smislu BiH obiluje turističkim destinacijama. Činjenica da BiH ima velike rijeke, endemska staništa, pećine te da je BiH mjesto gdje se ptice zaustavljaju u svojim sezonskim migracijama govori da potencijal BiH u turizmu je jednako razgranat između socijalnih, geografskih, naučnoistraživačkih, banjskih i inih mogućnosti.
Turizam se može podijeliti u više konkretnijih grana, neka osnovna podjela podrazumijeva da postoje, a BiH ih ima sve, zimski, ljetni, eko, vjerski, arheološki, avanturistički, banjski i seoski turizam. Tu je i podjelana unutrašnji i vanjski. Sa pravilnom smjenom godišnjih doba i spomenutim geografskim položajem i habitusom s izlaskom na more i zimski i ljetnji potencijali nude pregršt mogućnosti za privlačenje turista, a potom lančano i privlačenje investitora u tu privrednu granu. Drugim riječima, turizam je direktno vezan i za trgovinu. Sav smisao privlačenja turista jeste u tome da turisti ostave novac u BiH. Međutim, kako trgovina podrazumijeva promet robe, tako i turizam podrazumijeva prohodnost ljudi za što je nužno obezbijediti infrastrukturne uslove, prvenstveno putnu infrastrukturu a potom i smještajne kapacitete. Drugi dio sistematskog promicanja jeste onaj promotivni i propagandni dio. Međutim, već kod „sistematskog“ prestaje sva priča jer BiH nema nikakav sveobuhvatan plan, dobre analize i ciljanu promociju. Drugim riječima, potencijali bez znanja kako da se ti potencijali iskoriste, te kako da se predstave pravoj ciljnoj grupi su mrtvo slovo na turističkom papirusu. Još jedan od problema jeste nepostojanje pouzdane statistike i podataka o posjetama. Naime, za svako dobro planiranje pa tako i za turističko je nužno imati ulazne podatke koje BiH ima fragmentarno i nedovoljno. Također, postoje dva ministarstva, Federalno i Ministarstvo RS-a koji se vode politikom svakom svoje što ide na štetu ukupnog turističkog potencijala.
Nastavljeno na takvu politiku, ulaganje preko bespovratnih sredstava nisu rijetkost, iako bi mogla biti bolja. Veći problem predstavlja loš plan ulaganja pa se često ulaganja ne isplate u dovoljnoj mjeri. Problem predstavljaju i bezbrojne organizacije koje nude turističke usluge a čiji kvalitet je upitan što širi negativnu sliku. Naime, mjera svake dobre turističke politike jeste da se turisti vraćaju u zemlju i naredne sezone.
Počeci
Prvih pet godina nakon rata počinje dolazak turista u BiH. Iako to nisu veliki brojevi, konstantni trend povećavanja posjete od 20% godišnje pokazivao je pozitivan trend što je u tom trenutku bilo najbitnije. Od 2010. godine trend je pokazivao povećavanje od 15% godišnje što dovodi do cifre od malo više od pola miliona posjetitelja u 2015. godini što je najveća cifra i rekord u posjetama.
Međutim, globalizacija u svijetu, razvoj mreže i mrežnih tehnologija je također pogodovalo razvoju turizma pa tako u novom mileniju internet postaje ključan faktor u približavanju turističkih potencijala BiH svijetu. Brojne stranice pišu o BiH kao lijepom a jeftinom mjestu za posjetu koje ima četveroreligijsku tradiciju, bliski dodir Orijenta obogaćenog evropskim dodirom preko Austro-Ugarske Monarhije. Prva destinacija je Sarajevo a vođeno povećanim trendom posjete širila se i ponuda, oživljavane su druge destinacije. Jedan od glavnih faktora promocije bilo je pozivanje na olimpijsko naslijeđe što je pomoglo da se oživi posjeta planinama. Jahorina je pored Bjelašnice jedna od glavnih destinacija iz domena planinskog turizma. Nažalost, pozivanje na olimpijsku tradiciju nije u potpunosti dobro iskorišteno jer ono što bi tek trebao biti dobar promotivni poziv zbog lošije infrastrukture godinama je bio i vrhunac promocije. U novije vrijeme se poradilo na hotelskom smještaju i drugim kapacitetima. S obzirom na turistički potencijal koji posjeduje BiH, a koji je zatomljen ovim problemima, proprocionalno količini potencijala obrnuto proporcionalno je iskoristivost. Posljednji podaci pokazuju da se turisti zadržavaju 2-3 dana i to većinom u Sarajevu. Turistički vodiči na engleskom i bosanskom jeziku su također kasnijeg datuma (2010).
Države iz kojih najviše turista dolazi
Podaci Turističke zajednice Sarajevo te Turističke organizacije Republike Srpske iz posljednje godine pokazuju da BiH najviše posjećuju zapadni susjedi, državljani Hrvatske. Naime, iz Hrvatske godišnje dolazi oko 57 000 turista iako je taj broj vjerovatno veći. Slijedi Turska koja je znatno povećala interes za BiH u zadnje vrijeme i na drugom je mjestu sa 47 000 posjeta. Potom ide Italija (35 000) ali je i ovaj broj manji nego je realno tako. Poznat je slučaj neprijavljivanja u Međugorju. Zatim ide Slovenija (28 000) a zanimljivo da se na petom mjestu nalazi Južna Koreja sa 22 000 posjeta. Poljska i Njemačka slijede dok je Srbija prema ovim podacima tek na 8. mjestu.
Glavne destinacije, ovim redom, u BiH su Sarajevo, Mostar, Jahorina, Tuzla, Trebinje, Teslić, Banja Luka. Ova lista je nepotpuna zbog gore navedenih razloga. Također, lista ne navodi Neum i Međugorije jer ne postoje zvanični podaci o posjetu u ta dva mjesta dok su procjene nezahvalne iako se zna da Neum kao grad na moru i Međugorje kao svetište sigurno imaju veliku posjetu. Sarajevo je i prvo odredište i početna tačka ka daljim destinacijama zbog aerodroma, i glavnih željezničkih i autobuskih stanica te najbolje ponude, ambasada, sjedišta turističkih organizacije itd. Stari Most iz Mostara je zaštitna slika svih razglednica, izuzetno posjećeno u ljetnom periodu. Jahorina u Istočnom Sarajevu je također izuzetno primamljiva destinacija zbog lakše pristupnosti, sve boljeg smještaja i bolje promocije. Naime, upravo jahorinu mnoge turističke stranice stavljaju u vrh destinacija za posjetiti što se i osjeti na samoj posjeti. Tuzla privlači najviše ljudi zbog Panonskih jezera. Trebinje obiluje manastirima i džamijama. Teslić sa banjskim kupalištima se smjestio na šesto mjesto. Slijedi Banja Luka sa raftingom na Vrbasu što je u zadnje vrijeme sve češći izbor turista.
Promocija
Najčešći kanal za promociju jeste internet. Teško je pratiti internet oglašavanje bez neke studiozne analize koja će obuhvatiti enormno mnogo podataka i izvora. Od viralnosti na društvenim mrežama, preko oglasa na Googleovim reklamama preko velikih sajtova za turiste poput Tripadvisora. Međutim, kako se sistemski ulaže u turizam u BiH najbolje govori situacija kada je ambasador Češke, zemlje iz koje ogroman broj turista posjećuje Balkan, prvenstveno Hrvatsku i Crnu Goru, u jednoj izjavio opomenuo domaće vlasti o jako lošem marketingu, nepostojanju brošura te dodao kako je veliko pitanje koliko ljudi uopšte zna da BiH ima nacionalne parkove. Naime, Bosna i Hercegovina ima 3 nacionalna parka i dva parka prirode. Unutar nacionalnog parka Sutjeska se nalazi posljednja prašuma u Evropi, Perućica.
Promocija se obično vrši preko sajmova turizma. Takav vid promocije je efikasan jer je dovoljno dobro ciljan, dolaze osobe od interesa za turizam i mnogobrojne agencije. Naravno, BiH i u tome kaska pa je promocije više sporadična nego kontinuirana i dovoljno rasprostranjena po zemljama Evrope, ili po svjetskim sajmovima. Upravo ciljana promocija je najveći problem. Postojanje Hutovog blata, mjesta zaustavljanja ptica na sezonskoj migraciji, podrazumijeva i ciljano oglašavanje prema istraživačima, biolozima, ornitolozima. Postoje i mnogi ornitolozi amateri, trend posmatranja ptica je sve učestaliji. Nadalje, avanturistički turizam podrazumijeva suradnju sa sličnim organizacijama u drugim zemljama. Pored nerada države, postoje organizacije u dijaspori poput Saveza bosanskohercegovačkih udruženja u Danskoj koji se bave promocijom turističkih potencijala BiH u Danskoj.
Neiskorišteni potencijali
Pored spomenutog Hutovog blata, postoji još cijeli niz destinacija koje su zapostavljene a predstavljaju zanimljiv turistički potencijal. Bosanska dolina piramida, tema za nesporazum u naučnim krugovima, turistički je itekako poželjna lokacija i to je trebalo mnogo bolje iskoristiti. Naime, postoji cijela subkultura istraživača alternativne historije, pa čak do vjerskog turizma koji je vezan uz piramide. Donekle iskorištene, lokacije poput Titovog bunkera u Konjicu mogu se još bolje iskoristiti. Zatim, Jajce kao srednjovjekovno sjedište. Pored Jajca mnogi gradoci imaju kule, zaostavštinu i neki oblik naslijeđa iz bogumilskih vremena, još jedne turističke teme. Najpoznatija destinacija vezana za srednjovjekovnu Bosnu jeste Bobovac, uparen sa Kraljevom Sutjeskom pored Kaknja čini idealno turističko mjesto čija iskorištenost skoro da nije nikako iskorištena van užih okvira unutar BiH. U Kaknju postoje i mineralna izvorišta tople vode, nisu iskorištena nikako jer nije izgrađen kompleks bazena. Reumal u Fojnici je već svjetliji primjer. Kanjon Raktinica, još je jedna destinacija na koju je zaboravljeno. Pećine Vjetrenica, Bijambare, Orlovača su tek neke od destinacija koje također traže bolju promociju, posebno ako se zna da BiH ima i endemske životinje koje ih nastanjuju. Sa enormnim prirodnim bogatstvom, BiH može prezentovati i gljive, međutim, zaboravila je prezentovati Radimlju. BiH je najveće nalazište stećaka u Evropi.
Seoski turizam
Seoski turizam bilježi sve bolji trend u Evropi. Etno sela su itekako popularna, kombinovana sa prirodom i eko turizmom nude sve mogućnosti za turističku promociju. Najpoznatije destinacije u Bosni i Hercegovini su Lukomir, posljednje bosansko selo kako ga često nazivaju, kao i Umoljani, blizu Raktinice i sa nekropolom stećaka. U seoski turizam se često smješta i promocija Bosanskog konja, autohtone pasmine.
Na kraju, tu su i krška polja, ponornice, brojna jezera, mostovi, tekije, muzeji, rimska naselja i još nevjerovatan broj lokacija koje nisu iskorištene i čekaju na neka bolja vremena i pametnije ophođenje i ulaganje. Zajedno sa dokidanjem sive ekonomije, umjesto dosadašnjih milijardu KM prihoda godišnje, prihod bi mogao biti najmanje udvostručen.