Pogledajte u kojim evropskim zemljama radikalna desnica postiže nevjerovatne uspjehe

Usred imigrantske krize, sporog ekonomskog rasta i razočarenja sa Evropskom unijom, desničarske stranke postižu nevjerovatne uspjehe u sve većem broju evropskih zemalja.

Austrija

Norbert Hofer iz nacionalističke i anti-imigracijske Slobodarske stranke je bio jasan favorit u prvom krugu predsjedničkih izbora u Austriji krajem aprila, osvojivši 35 posto glasova.

U drugom krugu, suočio se sa Alexander Van der Bellen, kandidatom Zelene stranke, a rezultati su bili previše blizu.

Gospodin Hofer je svoju kampanju zasnovao na jačanju granica zemlje, kao i jačanju vojske, ograničavajući koristi za imigrante i favorizovanje Austrijanaca na tržištu rada.

Politika stranke se također zasniva na podržavanju "Porodica, a ne ludila spolova." Moto ove desničarske stranke je "Austrija na prvom mjestu," a drže 40 od 183 mjesta u Nacionalnom vijeću.

Poljska

Poljska desničarska stranka Zakon i pravda je osvojila 39 posto nacionalnih glasova na parlamentarnim izborima 2015. godine.

Stranku su osnovali 2001. godine braća Lech i Jaroslaw Kaczynski, a njihova stranka je prvi put došla na vlast 2005. godine kada je Lech postao predsjednik, a Jaroslaw njegov premijer.

U 2010. godini, Lech Kaczynski i veći dio poljske vlade je poginuo u avionskoj nesreći prilikom slijetanja na aerodromu u blizini Smolenska u Rusiji. Jaroslaw Kaczynski, koji tada nije bio u avionu, sada je lider stranke.

Mađarska

Viktor Orban i njegova desničarska Fidesz stranka osvojila je posljednja tri izbora, zabrinjavajući mnoge lidere na zapadu zbog njegove sve veće autoritarne vladavine.

Jobbik, desničarska, anti-imigracijska, populistička i ekonomsko protekcionistička stranka, osvojila je 20 posto glasova na parlamentarnim izborima 2014. godine, što je čini trećom najvećom strankom u Mađarskoj.

Njenu politiku uključuje održavanje referenduma o članstvu u Evropskoj uniji i poziv na zaustavljaju zataškavanja tabu pitanja kao što je ''napor cionističkog Izraela da dominira Mađarskom i svijetom''.

Jobbik želi povećati državnu potrošnju na Mađare koji žive u inostranstvu i da se formira novo ministarstvo posvećeno podržavanju istih. U 2012. godini ciljajući na homoseksualace, stranka je predložila kažnjavanje promocije "seksualne izopačenosti" sa zatvorskim kaznama u trajanju do osam godina.

Krajem aprila, lider stranke, Gabor Vona, rekao je da će Jobbik ukloniti pola rukovodstvenog odbora, a neki analitičari ovaj potez vide kao pokušaj da se očiste najekstremniji elementi stranke, prije nego što pokušaju da postanu vladajuće stranka Mađarske do 2018. godine.

Švedska

Krajnje desna demokrata stranka, koja je odbacila svoje korijenje u supremacističkom pokretu, osvojila je oko 13 posto glasova na izborima u septembru 2014. godine, što im je omogućilo da zauzmu 49 od 349 mjesta u parlamentu.

S obzirom da niko od stranaka ne želi da formira koaliciju sa švedskim demokratima, zemljom upravlja nesigurna manjinska koalicija socijaldemokrate i Zelene stranke.

Demokrata platforma u Švedskoj poziva na teško ograničavanje imigracije, protivi se pridruživanju Turske Evropskoj uniji, te traži referendum o članstvu u Evropskoj uniji.

Stranka, na čelu sa Jimmie Akesson, je bila najpopularniji u anketama koje su sprovedene zimus, ali od tada su pali na treće mjesto.

Grčka

Neo-fašistička stranka Zlatna zora je osnovana 1980. godine, a veliku pažnju je privukla u 2012. godine, kada je po prvi put ušla u grčki parlament, osvojivši 18 mandata.

Stranka, koju je Savjet Evrope za ljudska prava u 2013. godini opisai kao "neo-nacistička i nasilna," stoji iza ekstremnih anti-imigrantskih stavova, te se zalaže za sporazum o odbrani sa Rusijom i kaže da je euro "krivac za uništavanje Grčke."

U septembru 2013. godine, grčke vlasti uhapsile su desetine visokih zvaničnika Zlatne zore, uključujući članove parlamenta i lidera stranke, Nikos Mikaloliakos, koji je optužen za formiranje kriminalne organizacije.

Zlatna zora, koja je ponovo osvojila 18 mandata na parlamentarnim izborima u septembru, je bila tiha kada je počela kriza migranata u Grčkoj, ali u posljednjih nekoliko sedmica, članovi su umarširali u nekoliko područja u kojima su kampovali migranti.

Stranački lideri, nakon što je pušten iz pritvora, je izjavio da Zlatna zora planira brojne proteste širom zemlje protiv onoga što oni nazivaju "islamizacijom Grčke."

Francuska

Nacionalni front je nacionalistička stranka koja koristi populističku retoriku za promociju svojih anti-imigracijskih i anti-EU stavova.

Stranka se zalaže za protekcionističku ekonomsku politiku, te vjeruju da će suzbiti povlastice vlade za imigrante, uključujući zdravstvenu zaštitu, kao i drastično smanjiti broj imigranata dozvoljenih u Francuskoj.

Stranka je osnovana 1972. godine, a osnivači i simpatizeri uključuju bivše nacističke saradnike i članove ratnog kolaboracionističkog Vichy režima. Na čelu Nacionalnog Fronta je sada Marine Le Pen, koja je tu poziciju preuzela od svog oca, Jean-Marie Le Pen, u 2011. godini.

Ona je pokušala da ublaži imidž stranke, jer je njen otac otvoreno koristio antisemitske i rasističke izraze, i nekoliko puta se suočavao sa optužbama zbog poricanja holokausta i podsticanja rasne mržnje.

U prvom krugu glasanja na regionalnim izborima u decembru, Nacionalni front osvojio je većinu nacionalnih glasova (27 posto), ali u drugom krugu, stranci je odbijena pobjeda u svih 13 regija.

Očekuje se da će gospođa Le Pen biti kandidat svoje stranke na predsjedničkim izborima 2017., te da će doći do drugog kruga glasanja.

Njemačka

Krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku, koja je počela prije tri godine kao protestni pokret protiv eura, osvojila je 25 posto glasova na državnim izborima u martu, izazivajući njemačku politiku konsenzusa.

S obzirom da nisu uspjeli da dostignu prag od 5% glasova, stranka nije dobila mjesto u njemačkom parlamentu u 2013. godini, no sada imaju između 10 do 12 posto glasova, te se očekuje da će biti prva desničarska stranka koja će ući u parlament još od kraja Drugog svjetskog rata.

Podrška za stranku je naglo odskočila nakon seksualnog zlostavljanja koje se desilo za Novu godinu u Kelnu. Stranka je "privukla birače koji su bili protiv uspostavljanja, protiv liberalizacije, protiv svega evropskog, i protiv svega što se smatra normom", rekla je Sylke Tempel iz njemačkog Vijeća za vanjske odnose.

Frauke Petry lider stranke, rekla je da graničari možda trebaju da pucaju na svakoga ko želi da pređe granicu ilegalno, a nedavno je usvojena i politika stranke koja kaže da "islam ne pripada u Njemačku," te poziva na zabranu izgradnje džamija.