Ban Ki-moon: 'Izbjeglice su posvećene edukaciji i samopouzdanju'

Dok se priprema da napusti ured, Ban Ki-moon, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, pristao je na intervju za Anadolu Agency (AA) o raznim temama od sirijskih izbjeglica do ponovnog ujedinjenja Kipra.

Ban je naglasio da je Turskoj neophodno pružiti veću podršku u njenom nastojanju da obezbijedi što bolje uslove za izbjeglice koje bježe od sirijskog rata.

"Turska i druge zemlje koje su ugostile veliki broj izbjeglica iz Sirije, snose veliku odgovornost i zaslužuju veću pomoć od međunarodne zajednice", smatra Ban i dodaje:

"U ovom trenutku, imamo najmanje 130 miliona ljudi kojima je potrebna svakodnevna humanitarna pomoć, uključujući i 60 miliona izbjeglica i raseljenih osoba. Turska je najvelikodušnija zemlja, jer je smjestila više od tri miliona sirijskih izbjeglica. Kao domaćin tim ljudima iz susjedne zemlje, Turska ima iskustvo, znanje i tradiciju da odgovori na humanitarnu krizu."

On je pozvao na veću solidarnost u svijetu kako bi se pronašli novi načini za prijem više sirijskih izbjeglica s fokusom na to kako raseljene osobe mogu doprinijeti zemljama koje su ih primile.

"Kada bi u tome uspjeli, prihvati izbjeglica bi bio pobjeda za sve. Izbjeglice su posvećene edukaciji i samopouzdanju. Oni donose nove vještine i dinamičnost u ostarjelu radnu snagu. Pokušaji da ih se demonizuje nisu samo napadi, oni su činjenično neispravni. Pozivao sam lidere na borbu protiv ksenofobije i huškačkog ponašanja koje izaziva strah", priča Ban.

Evropska unija i Turska u martu su postigle dogovor prema kojem će sve izbjeglice iz Evrope biti vraćene u Tursku. Ankara bi zauzvrat dobila dodatna sredstva za saniranje krize i otvaranje jedne od političkih oblasti za pristupanje EU.

"Nadam se da će taj sporazum biti vjerodostojno implementiran. Ono što je najvažnije, trebao bi dovesti do političkog rješenja kroz dijalog", smatra Ban.

Izbjeglička kriza je podstaknuta petogodišnjim ratom, koji je počeo tokom Arapskog proljeća. Više od četiri miliona ljudi je stradalo, a deset miliona je raseljenih u Siriji.

Ban je osudio nasilje i kršenje ljudskih prava u Siriji, te iako rješenje tog sukoba još uvijek nije pronađeno, on je optimista i smatra da se diplomatski dogovor može pronaći kroz razgovore pod vodstvom UN-a.

"Pozivam zaraćene strane u Siriji da odmah obnove svoje opredjeljenje za prekid vatre. Umjesto bombardovanja civilnih područja, sve sirijske strane moraju se fokusirati na politički proces", jasan je Ban.

Nakon što se velike sile ove sedmice nisu dogovorile o datumu nastavka prekinutih pregovora o Siriji, Ban ističe da je za UN ohrabrujuće to što su sve strane svjesne da ne postoji vojno rješenje sukoba, nego da se rješenje mora pronaći dogovorom.

Od dolaska na poziciju generalnog sekretara UN-a, Ban se susreo sa mnogim sukobima širom svijeta. Jedan od onih koji najviše zabrinjavaju je izraelsko-palestinski sukob.

Ban je doveo u pitanje opredijeljenost izraelske vlade za trajan mir između dvije strane, jer nastavljaju sa "ilegalnim" ugrošavanjem zemljišta namijenjenog budućoj palestinskoj državi.

"Uništavanje i izgradnja naselja postavlja pitanje o tome koji je krajnji cilj Izraela, iseljavati Palestince izvan pojedinih dijelova Zapadne Obale, čime se podrivaju bilo kakvi izgledi za tranziciju u održivu palestinsku državu", kazao je Ban i pozvao obje strane da nastave s prekinutim pregovorima.

Kada je u pitanju Kipar, generalni sekretar je rekao da je ohrabren pregovorima u kojima su tamošnje strane izrazile predanost intenziviranju napora s ciljem postizanja sveobuhvatnog sporazuma tokom 2016. godine.

Turska republika Sjeverni Kipar je osnovana 1983. godine, nakon što je Kipar podijeljen na sjverni turski i južni ili grčki dio. Tome je prethodio puč ostrvskih Grka 1974. godine kojim su željeli da Kipar pripoje Grčkoj, što je dovelo do turske "Mirovne misije". Razgovori o ponovnom ujedinjenju kiparskih Turaka i Grka nastavljeni su u maju prošle godine.

"Uvjeren sam da će mirno ponovno ujedinjenje Kipra donijeti političku i ekonomsku korist. Kao neko ko dolazi iz Koreje, koja je podijeljena nacija, mogu reći da Kipar nudi neku vrstu nade u budućnost", optimista je Ban.

Mnoga žarišta koja će ostati u trenutku kada napušta poziciju generalnog sekretara UN-a, za Bana su veliko razočarenje. Ističe kako bi bio najsretniji da su svi mirovni napori koje je uložila njegova organizacija, dok je on bio na čelu, bili uspješni. Međutim, naglašava da se za sva problematična područja - od Sirije, preko Južnog Sudana do Konga - mir se može postići u pravom smislu samo uz međunarodno jedinstvo.

Postoje inicijative za drugačiji način vođenja Organizacije na čijem je čelu Ban. Neke članice UN-a zahtijevaju reformu Vijeća sigurnosti.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je prošlog mjeseca ponovio poziv na promjene. Prema njemu, postoji neuravnotežena moć i nema stalnog člana koji dolazi iz muslimanskog svijeta.

"Ohrabriću mjere koje mogu povećati legitimitet i efikasnost Vijeća sigurnosti. Međutim, sve eventualne promjene ostavljam članicama kao što je predviđeno poveljom  Organizacije", kaže Ban.

Što se tiče njegove zaostavštine, Ban je ponosan što je Organizacija bila u mogućnosti da postigne "nove održive razvojne ciljeve i što je iskovan snažan dogovor o borbi s klimatskim promjenama. To su dostignuća koja mogu pomoći budućim generacijama da se nose s izazovima 21. vijeka", naglašava Ban.

Međutim, kaže da više voli istoričarima ostaviti da ocijene kakav je posao uradio. Ipak, ističe da se nada da će opstati reforme koje su tokom njegovog mandata  načinjene u UN-u i međunarodnom sistemu.