Nije problem što penzije kasne, već što ih uskoro neće biti

U februarskom izdanju “PRIZME” objavljen je tekst pod naslovom: “Penzioneri, prve žrtve Reformske agende”. Bila je to reakcija na pusta obećanja federalnog premijera Fadila Novalića kako više neće biti kašnjenja penzija, zaključno s isplatama do 5. u mjesecu. 
I kako to nažalost biva, Novalića je demantiralo kašnjenje kako februarskih, tako i martovskih penzija. Ustvari, nije trebalo biti vidovit ili prepametan pa zaključiti da će u 2016. godini, kao i u 2015., biti kontinuirano kašnjenje bijedne nadoknade za “prezrele bivše radnike”. Jednostavno, sve što je premijer Novalić obećavao krajem ljeta prošle godine, nije se desilo, a to je:

- Donošenje Zakona o PIO/MIO u FBiH (rok bio 1. 1. 2016.), Zakona o organizaciji PIO/MIO (rok istekao 1. 3. 2016.) i Zakona o doprinosima u FBiH (rok 1. 4. 2016.);
- Uvođenje preferencijalnog tretmana, odnosno povoljnije osnovice za obračun doprinosa za niskoakumulativne djelatnosti, konkretne mjere ublažavanja sive ekonomije i uvođenje u poreski sistem onih koji do sada u njemu nisu bili (Vlada FBiH nikada nije podnijela zvanični izvještaj o preduzetim mjerama i rezultatima);
- Zaustavljanje i kažnjavanje pravnih lica koja ne uplaćuju doprinose na plaće zaposlenika i donošenje zakona o načinu naknadne uplate neuplaćenih doprinosa radnicima javnih ustanova i preduzeća.

Pošto ništa od navedenog nije urađeno, stihija je sama od sebe ponovno nanijela primarni problem za koji je predsjednik Saveza penzionera u FBiH, Mehmedalija Rapa, mislio da je zauvijek riješen potpisivanjem prošlogodišnjeg sporazuma s Vladom FBiH zbog čega su penzioneri odustali od najavljenih protesta; da li će penzija za koji mjesec uopće biti? 

Situacija s punjenjem Fonda PIO/MIO za isplatu penzija trenutno je kritična zbog niza ovogodišnjih poteza Vlade. Bivša vlada premijera Nermina Nikšića donijela je 2014. odluku kojom je utvrđen koeficijent 1,816 za izračun i isplatu penzija. Onda je direktor Zavoda PIO/MIO Zijad Krnjić upitao Vladu FBiH, imaju li oni dovoljno osiguranih sredstava (premijer Novalić je spominjao zaduženja kod komercijalnih banaka ili MMF-a da bi sve penzije bile isplaćene na vrijeme u punim iznosima) da po istom koeficijentu na povećani broj penzionera (od planiranih 9.000, čak 16.000 novih penzionera ostvarilo je pravo na penziju do 31. 12. 2015.), isplate mjesečne penzije. 

Iz Vlade se onda javio SBB-ov „ reformator penzionog sistema”, ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača, koji se sjetio jednostavnog člana 51. Zakona o PIO/MIO- Koliko se skupi para do 5. u mjesecu svima će se isplatiti penzije, ali umanjene za 10%, nekad do 15, ili čak i do 20%, zavisno od toga koliko se prikupi para. S tim da bi najsigurnije bile one najniže penzije od 326 KM, koje se po istom članu ne smiju smanjivati. Za mjesečnu isplatu penzija u FBiH potrebno je prikupiti 157 miliona KM, od čega 136 miliona KM treba doći iz doprinosa, a 20 miliona KM mora osigurati Vlada FBiH iz budžeta. 

Pošto je za januarske penzije u trenutku kada je Drljača predložio smanjenje penzija nedostajalo 15,5 miliona KM, isti ministar se “počeo vaditi” da treba preći na trezorski način isplata penzija koje bi se isplaćivale iz budžeta, pa kad bude viška para (a toga nikad nije bilo još od demokratskih izbora 1990.) prikupljenih za penzije, one će pokrivati budžetski deficit nastao odvajanjem para za penzije. Ova penziona reforma Novalićeve vlade “dođeš mi, dođem ti”, sasvim sigurno neće biti odobrena od kreditora, bili oni komercijalne banke ili MMF, jer onaj ko daje novac, hoće da zna na koji način će se trošiti i odakle će se novac vraćati. 

Ako bi se i nekim čudom pojavio višak para u penzionom fondu, trebalo bi se ići za povećanje mizernih penzija koje nisu dostatne za normalan život. Tako je u februaru prosječna penzija iznosila 368,80 KM a to su i prosječna ukupna primanja penzionera. Najniža neto plaća u FBiH za isti period iznosila je 378, KM (9,20 KM više od prosječne penzije) plus prosječan topli obrok od 195 KM, što je ukupno 573 KM. Kako se vidi, prosječna neto primanja zaposlenih veća su od prosječne penzije za 204,20 KM ili 55,37%, pa je nemoguće očekivati “pojavu viška novca” u penzionom fondu, o čemu okolo priča Vlada FBiH.

Ono što svi u Vladi FBiH prešućuju, jeste istina da Vlada FBiH ne donira svoje pare u Fond PIO/MIO, već vraća dug penzionerima. Naime, prema sudskoj presudi Federacija BiH duguje penzionerima 181 milion KM, koje je protuzakonito uzela iz Fonda PIO/MIO kako bi od 2005. do 2009. isplatila naknade povlaštenim vojnim penzionerima, borcima i RVI, a sve radi zaustavljanja najavljenog socijalnog bunta. Parlament je tada donio zakon prema kojem se ova sredstva moraju vratiti u roku od 10 godina bez kamata ili utvrđivanja inflacije. Prema tome, Vlada ne donira penzionere, već im vraća stare dugove dajući im po 20 miliona KM kada ima sredstva, a kada nema, poziva se na član 51. Zakona o PIO/MIO. 

Možda bi najlakši put za prevazilaženje kritične situacije bila uplata doprinosa radnicima javnih ustanova i preduzeća, ali za to je potrebno donijeti poseban zakon i regulisati način uplate doprinosa, odnosno odobriti način zaduženja za ove potrebe. To bi značilo da se zaposlenima u državnim firmama uplati na osnovu PIO/MIO oko 500 miliona KM koliko okvirno duguju Fondu PIO/MIO. Inače, Porezna uprava FBiH objavila je podatak da državne firme ukupno duguju više od milijardu KM poreza te da je upućen prijedlog za blokiranje njihovih računa. Time se otvara pitanja, hoće li Vlada FBiH blokirati samu sebe, što također nije rješenje za isplatu penzija. Vrzino kolo se nastavlja okretati u Novalićevoj i Drljačinoj kancelariji, a vrlo brzo bi im penzioneri mogli zakucati na vrata da ga prekinu nekim novim metodama.