Sprema li se razdor u SDA?
SDA, stranka koja izvana djeluje kao monolitna struktura bez unutrašnjih razdora, ovih dana treba da potrese otvoreno pismo medijima koje potpisuje „buntovna“ ekipa koju čine Šemsudin Mehmedović, Salko Sokolović, Senad Šepić i Sadik Ahmetović, otkriva Fuad Kasumović u intervjuu za FaceTV prošlog petka.
To bi moglo značiti da će dobro prikrivene borbe unutar stranke konačno isplivati na vidjelo, te da će se zadovoljenje apetita pojedinih „zapostavljenih“ početi tražiti drugim sredstvima, a moguće je i da dođe do promjene unutrašnje strukture same SDA uvjetovano raspletom unutarstranačkih borbi.
Najavljeno novo pismo „buntovnika“
Gostujući u petak u emisiji „Dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem“, bivši zamjenik ministra finansija i trezora i visoki funkcioner SDA Fuad Kasumović govorio je o stanju unutar Stranke demokratske akcije i ukazao na neke od gorućih problema i trvljenja frakcija uzrokovano velikim nezadovoljstvom trenutnom politikom stranke koja se vodi od strane aktuelnog predsjednika Bakira Izetbegovića.
(Foto: KASUMOVIĆ, screenshot FaceTV)
Kasumović je najavio da će u narednim danima „buntovna“ grupa odaslati novo pismo. Motiv obraćanja grupe SDA-ovih funkcionera putem medija otvorenim pismom je, kako je Kasumović obrazložio, strah od izbornog debakla SDA na predstojećim izborima.
Nedavno otopljavanje srcadi na vezi između SDA i SBB-a, radi stvaranje „bošnjačkog jedinstva“ pred predstojeće lokalne izbore, a koje se očituje kroz hvalospjeve SDA-ovih funkcionera bliskih Izetbegoviću povodom puštanja lidera SBB-a Fahrudina Radončića, promjene uređivačke politike Radončićevog Avaza prema Izetbegoviću i SDA i zajedničkih dogovora oko podjele Mostara, kritizirani su kao podloga izbornog debakla kojeg će pratiti SDA na predstojećim izborima, a zbog kojeg se sada aktiviraju „buntovnici“.
Kasumović je podsjetio na pismo iz septembra prošle godine zbog kojeg je tu ekipu Izetbegović u to vrijeme primio, a u kojem su ukazali da je potrebno saniranje stanja u SDA i brojnih izbornih nepravilnosti unutar stranke „radi osnaživanja političke pozicije SDA u budućnosti“.
Sadržaj pisma "buntovnika" iz septembra prošle godine
Ispunjenje zahtjeva tog pisma lider SDA je tada obećao, međutim na obećanjima je sve i ostalo, kazao je Kasumović i dodao za Novi.ba da je „situacija u SDA od tada postala samo još gora“.
Zapostavljanje SDA-ovih vlastitih školovanih kadrova u odnosu na kadrove bliske lideru SDA, koji prema njegovim riječima ne mogu voditi državu, i iz čega se izvodi zavisnost od drugih stranaka u vlastima u kojoj je SDA u koaliciji, također Kasumović navodi kao doprinos mogućem budućem izbornom neuspjehu i nezadovoljstvu „buntovnika“.
Prema riječima Šemsudina Mehmedovića, člana ekipe "buntovnika" i zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH, u naredna dva dana možemo očekivati najavljeno otvoreno pismo, ali nije htio komentarisati njegovu sadržinu prije objavljivanja.
Dim se osjeća još od Tihićevog vremena
Podsjetimo, još od slabljenja pozicije bivšeg predsjednika SDA Sulejmana Tihića, zbog svoje bolesti koja ga je pratila do smrti, počele su se nazirati borbe unutar SDA, do tada veoma kompaktne organizacije.
Izetbegović je u intervjuu za TV1 12. maja 2014. godine rekao: „Postoji strah kod jedne garniture ljudi unutar SDA da bi eventualnim daljim slabljenjem Tihića oni mogli doći u poziciju u kojoj će biti nadvladani od neke ekipe koja je bila uz mene na bivšim kongresima.“
Nakon toga, u decembru 2014. godine, i poslije smrti Sulejmana Tihić, jedan od potpisnika starog i najavljenog novog pisma, Sadik Ahmetović izjavljuje da stranka pobjednica „mora biti kompaktna i da je logičnije da jedan od potpredsjednika SDA“, od kojih su četiri "buntovnici", „bude predložen za mandatara“.
"To bi pomirilo sve probleme koje imamo u SDA i omogućilo da se stranka u punom kapacitetu, a prije svega jedinstvena suoči sa svim nevoljama koje pritišću BiH", rekao je tada Ahmetović.
Kulminacija ispoljavanja frakcijaštva bio je Kongres SDA 2015. godine. Čak i u atmosferi potpune dominacije frakcije predovođene Bakirom Izetbegovićem, koji je tada izabran na čelo stranke, nije došlo do drugačijih tonova iz tabora opozicije SDA osim pomirljivih i blago kritizirajućih, te poruka usmjerenih ka jačanju "jedinstva" i "kompaktnosti" SDA.
Da li se otvara novo poglavlje u borbi „buntovnika“ unutar SDA i da li će se ona ispostaviti kao istinska želja za demokratizacijom stranke i udovoljavanja „brojnim zahtjevima članstva“ ili kao obična unutarstranačka borba za veći uticaj na novi i prljaviji način ostaje nam da vidimo.
U najboljem scenariju moguće je da budemo svjedoci konačnog razdora SDA sa principima staljinističkog uređenja stranke koje je prate još od osnivanja. Na principima uređenja partija staljinističkog tipa zasnivaju se većina naših stranaka koja su formirana uz rat/pred rat. Jedino je SDP od tih stranaka, uvjetovan izbornim debaklom 2014. godine i tada postojećim rasulom, pokrenuo promjene u smjeru demokratizacije svojih struktura.