Putin se priprema za nerede: Rusija je u finansijskoj krizi, a konflikti sa Zapadom sve su veći

Niski prihodi od prodaje nafte, sankcije Zapada te strukturni problemi - sve su veće muke Vladimira Putina. Državne rezerve se tope, a konflikti sa Zapadom samo što nisu još više ojačali.

Prošle godine ekonomski rezultati pali su za 3.8 posto, a Svjetska banka očekuje da će se ove godine taj pad nastaviti za dodatnih 1.9 posto, piše Deutsche Welle. Cijena nafte se prepolovila, tako da država od naftnih kompanije ubire sve manje novca.

"S tako niskim cijenama nafte i zemnog plina ekstremno je teško financirati proračun", rekao je Stefan Meister, stručnjak za Rusiju u Njemačkom društvi za vanjsku politiku (DGAP). Vlada može zakrpati rupe u proračunu samo ako posudi novac iz državnih rezervi, koje su nekoliko godina prije popunjene velikim profitom iz energetskog sektora.

Sanckije Zapada na Rusiju stvaraju dodatni pritisak. Obustavljena je trgovina, a još je bolnije to što sankcije otežavaju financiranje investicija.

"Zapadne sankcije su onemogućile našim bankama i tvrtkama da uzimaju kredite u inozemstvu, i to ne samo u Europi već u cijelom svijetu. Nitko nam više ne posuđuje novac, čak ni Kina", rekao je Vladimir Milov, direktor moskovskog Instituta za energetsku politiku, također i osnivač oporbene stranke "Demokratski izbor".

Krediti su u posljednjih deset godina bili temelj ruskog gospodarskog rasta, a sankcijama je kreditni obujam smanjen sa 700 na 470 milijardi američkih dolara, kaže Milov.

Ovaj ogromni gubitak kapitala je doveo do toga da je državna valuta rublja opala za oko polovicu u odnosu na dolar. Tu su još i strukturni problemi. Privredom vlada nekoliko velikih poduzetnika, koji su upućeni na politiku. 

"Postoje nedostaci za tržišnu konkurentnost, ali i nedostaci kada je riječ o pravnoj državi", kaže Meister.

To je postalo jasno još 2013., prije samih sankcija. 

"Rusko gospodarstvo već tada nije bilježilo rast. Ono zavisi od nekoliko državnih monopola koji nisu učinkoviti. A onda su na to još došle sankcije i pad cijena nafte. Ova tri čimbenika nam ne ulijevaju nadu da će idućih godina doći do gospodarskog rasta", kaže Milov.

Rusko vodstvo želi upravljati prodajom državnih poduzeća i planira najveći val privatizacije posljednjih godina. No, u svakom slučaju ne planira prodati većinski udio u kompanijama.

"Režim ovdje igra na vrijeme. Neće doći do održivih odluka kojima bi se poboljšala situacija u gospodarstvu. Pokušava se prodati samo dio poduzeća dok možda opet ne skoče cijene nafte i zemnog plina", rekao je Meister.

Ovo sve najviše se prelama na leđima naroda.  Prema podacima Svjetske banke, broj siromašnih u Rusiji je porastao na 20 milijuna, od ukupno 140 milijuna stanovnika, što je najveći broj u posljednjih devet godina. Stopa inflacije službeno iznosi 12.9 posto. Nezaposlenost nije porasla, no nezadovoljstvo Rusa i dalje je sve veće, i postat će problem Putinu. On se za taj scenarij upravo priprema.

Jača represivni aparat

"Primjećuje se jačanje represivnog aparata. Upravo je osnovana nova nacionalna garda" Ali, ja ne vidim oporbu koja to može povesti. Također ne vidim spremnost u narodu za masovne demonstracije", kaže Meister.

Pitanje koje najviše zanima sve jest kada će točno Rusija ostati bez novca. Sredstva iz državnih rezervi bi mogla nestati krajem ove godine, kazao je početkom 2016. ministar financija Anton Siluanov.

Ako cijene nafte ne porastu, Rusija bi ovako mogla preživljavati još dvije do tri godine, procjena je Stefana Meistera. No, čini se da sve i dalje ide nizbrdo za Rusiju, budući da se promjena smjera u ukrajinskom konfliktu još ne vidi, kao niti okončanje sankcija Zapada.

Upravo suprotno, konflikti sa Zapadom mogli bi se još pojačati.

"Režim će tako pokušati skrenuti pozornost s ekonomske krize i kreirat će sve više vanjskopolitičkih konflikata, umjesto da rade kompromise i provode reforme", zaključio je stručnjak za Rusiju Meister.

(Index)