Mostar i dalje nema statut, al' ima novo nacionalno obilježje

Centar za mir i multietničku saradnju na čelu sa Safetom Oručevićem, nekadašnjim gradonačelnikom Mostara, predložio je dopune i izmjene Statuta grada Mostara, koji već skoro 12 godina čini predstavlja nepremostivu prepreku u razvoju grada. Statut, koji je bio rješenje predloženo i u potpunosti kreirano od strane Ureda visokog predstavnika u BiH, ne odgovara niti jednoj političkoj opciji koja je u Mostaru utjecajna, a ponajmanje građanima. Podsjećamo da je zbog statuta Mostar bio jedini grad u državi u kojem nisu održani lokalni izbori. 
Veliki dio Statuta zapravo i čine pravila za raspodjelu vlasti i samo biranje vlasti u Mostaru. Član 1. tako i definiše: „Ovaj Statut uređuje pravo i obavezu odlučivanja o interesima i potrebama Grada Mostara (u daljem tekstu: Grad) i njegovih građana, djelokrug lokalne samouprave, organizaciju, finansiranje Grada, učešće građana u pitanjima lokalne samouprave, kao i druga pitanja, prava, obaveze i odgovornosti koja se tiču Grada.“

Pored tehničkih izmjena određenih članova i jasnije definiranje pojedinih prava i obveza iz statuta, najvažnije promjene tiču se ravnopravnosti građana u glasanju, direktnog izbora gradonačelnika i dva dogradonačelnika, te uvođenje tzv. centralne izborne zone, pored ranije definisanih 6 gradskih područja koju odgovaraju područjima bivših općina grada Mostara.
Iz Člana 13. trenutnog Statuta: „Organi Grada su Gradsko vijeće i Gradonačelnik.“

Centar za mir i multietničku saradnju predlaže dopunu člana: „Organi Grada su Gradsko vijeće, Gradonačelnik i dva dogradonačelnika.“, kao i opis i način izbora: „Izbor gradonačelnika i dva dogradonačelnika će se vršiti na direktnim izborima, na način da gradonačelnik i dogradonačelnik ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili ostalih. Isti princip važi i za izbor dva dogradonačelnika. U skladu sa Izbornim zakonom BiH, svaki gradjanin bira izmedju više kandidata na način da glasa samo za jednog kandidata. Kandidat sa najvećim brojem glasova je gradonačelnik Mostara a dva sljedeća kandidata po broju glasova koji dolaze iz reda drugih konstitutivnih naroda ili ostalih su dogradonačelnici Mostara.“

Odabirom i uspostavom dva dogradonačelnika želi se osigurati legitimitet svakog od izabranih nosilaca izvršne vlasti. Bitno je napomenuti i to da dogradonačelnici vrše istovremeno i funkcije načelnika po jednog Odjela Gradske uprave, čime se direktno i ne povećava brojčano politički aparat, jer su dogradonačelnici raspoređeni i na funkcije pored dogradonačelničke.

Kada su u pitanju raspodjele mandata, odnosno broj vijećnika koji se bira i način na koji se biraju, Centar za mir predlaže slijedeću izmjenu:
„U centralnoj zoni bira se 1 (jedan vijećnik), u gradskim područjima (Mostar-Jug, Mostar Jugoistok i Mostar- Sjever biraju se po 3 (tri) vijećnika, u gradskom područjima Mostar-Stari grad i Mostar-Zapad bira se po 7 (sedam) vijećnika, a u gradskom području Mostar Jugozapad bira se 11 (jedanaest) vijećnika što ukupno čini 35 (tridesetipet vijećnika Gradskog vijeća Grada Mostara).“

Već postojeći član statuta glasi ovako: „U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika. Preostalih sedamnaest (17) vijećnika se bira na području Grada kao jedne izborne jedinice (u daljem tekstu: Gradska lista).“