Novi 'harač' na pivo: Kako se pod krinkom reformske agende uništava domaća proizvodnja

Upravni odbor uprave za indirektno oporezivanje predložio je nedavno povećanje akciza na pivo sa 0,20 KM (odnosno 0,25 KM za pivare koje proizvode više od 400 hektolitara godišnje) na 0,35 KM (odnosno 0,40 KM za velike proizvođače). Ovo povećanje trebalo bi da bude direktan prihod za entitetske fondove zdravstvenog osiguranja, što je i jedna točka Reformske agende BiH.

U Bosni i Hercegovini postoje 4 velike pivare, Sarajevska pivara d.d. Sarajevo, Banjalučka pivara a.d. Banja Luka, Bihaćka pivovara d.d. Bihać i Pivara Tuzla d.d. Tuzla. Pored ove četiri velike, do 2012. godine postojala je i Pivovara Grude koja je prestala s radom nakon 14 godina poslovanja. Pivari u BIH se plaše da ih čeka slična ili ista sudbina, ako se proizvodnja i prodaja nastave smanjivati, kako se to dešava posljednjih nekoliko godina.

Povećanje akciza na pivo u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH koji je usvojen u Februaru, stvara izuzetno tešku situaciju za domaće proizvođače piva, koji su već od 2012. godine u trendu opadanja – kako u proizvodnji, tako i u prodaji piva.

SLIKA 1: Trend opadanja proizvodnje i prodaje piva (izvor: VTK BiH)

Banjalučka pivara jedina je prešla prag od 400.000 HL i spada u proizvođače koji bi plaćali najveću cijenu akcize za pivo. No i dalje, kako se može zaključiti sa slike, proizvodni kapaciteti nisu maksimalno iskorišteni. Korisit se samo 40% proizvodnih kapaciteta s tendencijom opadanja. Zajedno sa trendom opadanja proizvodnje i prodaje piva, porastao je i uvoz samog proizvoda od inostranih dobavljača i proizvođača. U posljednje 4 godine izvoz piva postao je gotovo zanemariv u odnosu na uvoz.

Tako je npr. 2012. godine BiH izvezla 4.512.748 litara piva u vrijednosti od 2.887.295 KM. S druge strane, iste godine, uvezli smo 116.964.084 litara piva u novčanoj vrijednosti od 116.258.327 KM.

U 2013. godini osjetilo se znatno smanjenje izvoza domaćeg piva. Izvezeno je 1.068.890 litara uz zaradu od 766.789 KM, dok je uvezeno 111.806.234 litara u novčanoj vrijednosti od 114.577.969 KM.

U samo jednoj godini izvoz piva se smanjio za skoro tri i po miliona litara, a zarada od izvoza se smanjila za nešto više od 2 miliona.

SLIKA 2: Tabela uvoza i izvoza piva 2012. - 2015.

Iz prethodno navedenih podataka jasno je vidljivo da je pivarska industrija u Bosni i Hercegovini novim zakonom o akcizama još više ugrožena, te da je povećanje akciza ozbiljna prijetnja svim proizvođačima u BiH.

„Ovakvo povećanje akcize sigurno će ugroziti poslovanje domaćih proizvođača i izazvati pad prodaje domaćeg piva u BIH, čime se direktno smanjuju uplate u budžet po osnovu svih izvornih akciznih prihoda.“, rekla je za Mr. Tijana Muhamedagić, stručni saradnik za prehrambenu industriju animalnog porijekla - iz Vanjsko Trgovinske Komore BiH.

Tijana je spomenula i motiv povećanja, odnosno fond za zdravstveno osiguranje u koji bi trebali odlaziti novci od akciza. „Članice Grupacije proizvođača piva u BiH pri VTK BiH prepoznaju potrebu za reformama i adekvatnim finansiranjem zdravstvenih usluga u BiH.  Međutim, ukoliko se usvoji predviđeno povećanje akciza taj teret u većoj mjeri snosit će građani nižih primanja. Proizvođači piva u BiH već plaćaju visoke poreze za zdravstvo na osnovu svojih uposlenika i poslovanja. Tijana ističe kako su pored direktnih  poreza, domaće pivare platile više od 3 miliona KM za doprinose za zdravstveno osiguranje, kao i mnoge druge lokalne  i korporativne poreze kao što je porez na dobit.

„Akcize na pivo su u 2014. godini povećane za 25 posto,  i već su veoma visoke i to čak za 38 posto više od evropskog minimuma. Tako su u BiH akcize na pivo trenutno više nego u Njemačkoj, Španiji i u nekim drugim velikim razvijenim zemljama.“ kaže Tijana.

Bosna i Hercegovina se nalazi među 18 prvih europskih zemalja kada je u pitanju akcizna stopa na pivo. Ostale zemlje su, za razliku od BiH, mnogo ekonomski razvijenije i imaju bolje uvjete za proizvodnju. Neke zemlje koje su u rangu sa BiH ili imaju niže akcize su vrlo razvijene na polju proizvodnje piva, a i uspješne su u izvozu ovoga proizvoda u cijelu Evropu, što ukazuje na to da BiH ima previsoke akcize za zemlju koja ima negativnu trgovinsku bilancu, odnosno koja uvozi mnogo više nego što izvozi.

SLIKA 3: Europske zemlje i akcize na pivo

Veliki proizvođači piva iz inozemstva mogu lakše da podnesu povećanje akciza, pogotovo uzimajući u obzir ogroman izvoz koji imaju u BiH, dok se BiH proizvođači susreću s poteškoćama čak i u prodaji unutar države. Iako mogu zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, bosanskohercegovački proizvođači su povećanjem akciza u potpunosti stavljeni u drugi plan, iza stranih uvoznika, te im prijeti daljnje smanjenje prodaje njihovih proizvoda.

Proizvođači piva u BiH smatraju da bilo koje povećanje indirektnih poreza može doći na red tek nakon što se iscrpe mogućnosti rezova u obimu javne potrošnje ili unapređenja u naplati prihoda, kako je i navedeno u Reformskoj  agendi. Reformska agenda ne smije biti izgovor da se uništi domaća privreda i dodatno omogući inostranim kompanijama da preuzimaju tržište čije potrebe domaći proizvođači mogu u potpunosti zadovoljiti. Pivari iz BiH su istaknuli da su čak i akcize prije povećanja bile previsoke i da su ugrožavale proizvodnju, a samim time i prodaju piva.

Slika 4: Iz Reformske agende, pasus o povećanju akciza

Pivari iz BiH su tražili od vlasti da odbace prijedlog o povećanju akciza i ravnopravno u osmišljavanju strategije za povećanje i konsultacije o akcizama uključe i njih. U zaključcima koje su donijele Članice Grupacije proizvođača piva u BiH pri VTK BiH između ostalog se ističe i plan pivara da zakažu hitan sastanak sa ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kako bi argumentovano iznijeli svoj stav po pitanju bilo kojih zakonskih i podzakonski akata a u ovom slučaju akciza.

''Nejasno je i zašto pivarska industrija mora podnijeti teret  dodatnog punjenja prihoda zdravstvenih fondova, jer je pivo prehrambeni proizvod i ne utiče na pogoršavanje zdravlja. Dodatni efekat ovakvog naglog povećanja i visoke stope poreza će biti  smanjenje ukupne potrošnje, a crno tržište će rasti, što će dovesti do smanjenja naplativosti akciza i ozbiljne štete u inače dobro uređenom i produktivnom segmentu privrede. Smatramo da ovaj prijedlog neće postići očekivani  rezultat.'' završava Edin Ibrahimpašić, predstavnik Grupacije proizvođača piva pri VTK BiH.