Nekoliko dana nakon hapšenja najtraženijeg teroriste u Europi, Islamska država je uzvratila

Nakon što je prošle sedmice u Briselu uhapšen Salah Abdeslam, glavni osumnjičeni za napade u Parizu u kojima je poginulo 130 ljudi, očekivalo se da će ostali islamistički teroristi brzo reagovati. Jan Jambon, belgijski ministar unutrašnjih poslova, 21. marta je izdao upozorenje da će ako se zaustavi jedan teroristički napad, drugi uslijediti veoma brzo.

Napad je uslijedio odmah naredni dan. Jutros u 8 sati najmanje jedan bombaš-samoubica, koji je navodno vikao na arapskom te pucao prije aktiviranja eksplozivne naprave, izvršio je teroristički napad na prepunom aerodromu Zaventem u Briselu. Druga eksplozija je prijavljena nekoliko trenutaka kasnije, dok su ljudi u panici napuštali mjesto prve eksplozije. Do popodneva broj poginulih na aerodromu je dostigao najmanje 14.

Otprilike sat vremena kasnije, drugi napadač aktivirao je bombu unutar metro stanice Maelbeek, u neposrednoj blizini glavnog ureda nekoliko evropskih institucija. Nakon današnjeg napada na aerodromu, belgijske vlasti danas nisu uspjele blagovremeno zaustaviti javni prijevoz. Najmanje 20 ljudi poginulo je u metrou.

Teroristi, namjeravajući izazvati strah kod civila te proširiti propagandu za Islamsku državu, lako pronalaze metu napada u gradovima poput Brisela. Kako su aviokompanije i aerodromi poboljšali mjere sigurnosti sa ciljem sprječavanja napada, to je dovelo do stvaranja velikih redova i gužve na ulazu u aerodrom. Također, nemoguće je uvesti toliko efikasne mjere sigurnosti kako bi se metroi i aerodromi u potpunosti zaštitili od ovakvih napada. U nekim gradovima, kao što je Delhi, korišteni su skeneri na ulazima u metro stanice. Ipak, ovo dovodi do stvaranja gužve, dugih redova, te kašnjenja putnika. U Europi, uprkos čestim terorističkim napadima u proteklih godinu dana, uključujući napade u Parizu, sigurnost najviše zavisi od dobre organizacije organa sigurnosti da zaustave napad prije nego što se uopšte pokrene. 

Ključni faktor je sticanje povjerenja lokalne zajednice. Ukoliko postoji povjerenje u odnosu sa policijom, obavještajne službe mogu biti izrazito efikasne u sprječavanju napada. U Velikoj Britaniji zvaničnici smatraju da bi mnogi teroristički napadi koji su se dogodili u posljednjih nekoliko godina mogli biti spriječeni uz pomoć informacija koje dolaze od manjinskih zajednica. Čini se da je problem u Belgiji taj da policija i drugi organi jednostavno ne mogu prikupiti dovoljno informacija. To se posebno odnosi na područja u Briselu, kao što je Molenbeek, koja su gusto naseljena migrantima iz sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

Činjenica da je Salah Abdeslam bio u bijegu, skriven u Briselu, od novembra do marta, ukazuje na to da je imao podršku porodice, prijatelja i komšija. 

Problemi i poteškoće pri putovanju kroz Europu avionom ili vozom će se sigurno nastaviti u narednih nekoliko dana. Policija će se morati pripremiti za moguće nove napade, te vidjeti da li će neko od zavjerenika iskoristiti ovaj trenutak da napusti zemlju. 

Veliki broj mladih ljudi iz Europe otišao je da se bori u Siriji sa Islamskom državom i drugim militantnim grupama. Neki od njih su se vratili sa ciljem obavljanja napada u Europi, kao ove koje smo vidjeli u Parizu i Briselu. Teroristi imaju tri glavna cilja. Prvi, da dominiraju svjetskim naslovnicama kako bi odvukli pažnju sa hapšenja Salaha Abdeslama. Drugi, ukoliko su napadi unaprijed isplanirani, teroristi strahuju da bi Abdeslam prilikom ispitivanja mogao otkriti neke informacije o narednim terorističkim napadima. Treće, oni imaju za cilj inspisirati druge mlade Evropljane da podrže teroriste. 

(izvor:Economist)