"Terorističko središte" u srcu Evrope: Ovaj briselski kvart je leglo džihadizma

Imigrantska četvrt Molenbeek udaljena je dvadesetak minuta vožnje metroom od belgijske prijestolnice. Odvojeni kanalom od historijskog centra grada, dijelovi Molenbleeka danju ne izgledaju opasno. U posljednjih nekoliko godina iznikle su moderne građevine s obje strane kanala kako bi se postigao urbaniji izgled. 

Međutim, Molenbeek se našao u centru pažnje nakon terorističkih napada u Parizu u novembru prošle godine. Međunarodni mediji su ga opisivali kao "teroristički centar", "islamističko okupljalište" i "zonu bez policije".

Ironija evropske borbe protiv terorizma leži u tome što se ova siromašna, pretežno muslimanska četvrt u Briselu - samoprozvanoj prijestolnici Evropske Unije, sjedištu NATO-a i najznačajnijih institucija - pretvara u žarište terorističkih aktivnosti zahvaljujući mješavini siromaštva, anarhije, radikalizacije i prebacivanja odgovornosti.

Jedan od napadača koji su ubili više od 130 ljudi u centru Pariza, Brahim Abdeslam živio je u Molenbeeku.

"Skoro svaki put postoji veza sa Molenbeekom", kazao je belgijski premijer Charles Michel nakon napada u Parizu. "To je ogroman problem."

Ayoub el-Khazzani, marokanski državljanin koji je u avgustu pokušao ubiti putnike na brzom vozu na relaciji Amsterdam - Pariz boravio je u ovoj četvrti. Oružje koje su braća Kouachi koristili u napadu na redakciju satiričnog francuskog magazina Charlie Hebdo u januaru kupljeno je u obližnjem marketu Gare du Midi. Dvojica muškaraca koji su ubijeni u istočnom belgijskom gradu Verviers ubrzo nakon napada na Charlie Hebdo bili su iz Molenbeeka. Mehdi Nemmouche, Francuz alžirskog porijekla koji je u Jevrejskom muzeju u Belgiji 2014. godine ubio četiri osobe, pripremao je napad u ovoj četvrti.

Svi se slažu da Molenbeek ima veliki problem. Belgijski ministar unutrašnjih poslova Jan Jambon je nakon napada u Parizu priznao da su vlasti "izgubile kontrolu" na tom području i obećao sljedeće: "Srediću Molenbeek. Ovo se više ne može prihvatiti - moramo smisliti rješenje za ovaj problem i iskorijeniti jednom zauvijek."

Kako je ovo belgijsko područje, nekada zvano "Mali Manchester", postalo "baza za džihadiste"?

Prema podacima Eurostata iz 2013. godine, Brisel je treća najbogatija regija u Evropskoj Uniji. Međutim, četvrti poput Molenbeeka su izuzetno siromašne sa visokom stopom nezaposlenosti i dotrajalih stambenih zgrada. Društvena i etnička segregacija je izuzetno velika.

Prema OECD, Belgija ima najveći jaz u Evropskoj Uniji u stopama nezaposlenosti između domaćeg i stranog stanovništva što povećava osjećaj diskriminacije među mnogim mještanima marokanskog, tuniškog i turskog porijekla.

Selefijske grupe su aktivne u Molenbeeku i drugim imigrantskim četvrtima u Briselu otkako je Saudijska Arabija počela slati propovjednike u Belgiju 1970-ih.

Prema podacima Međunarodnog centra za proučavanje radikalizacije u Londonu između 440 i 4000 boraca koji su otišli u Siriji iz zemalja zapadne Evrope su iz Belgije.

Reputacija Brisela kao doma za radikale nije povezana samo sa dugoročnom nejednakošću i historijskim vezama. Političari i stručnjaci se slažu da način kojim se upravlja Briselom olakšava teroristima da napreduju u ovom gradu. Brisel broji 1,2 miliona stanovnika i ima 19 općina sa 19 različitih gradonačelnika i 6 policijskih uprava. 

U ovom gradu aktivna je i siva ekonomija zbog čega je postao raj za krijumčare oružja, droga i ljudi. 

Sve dok vlasti ozbiljnije ne pristupe problemima u naseljima poput Molenbeeka Brisel će ostati terorističko središte u srcu Evrope.