Bojić: Snažno se suprotstaviti rasizmu i drugim vidovima diskriminacije
Predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Borislav Bojić u saopštenju povodom 21. marta, Međunarodnog dana borbe protiv rasizma i drugih vidova diskriminacije, pozvao je sve institucije u BiH kao i predstavnike civilnog društva da se snažno suprotstave ovoj pojavi i da se založe za donošenje adekvatnog zakonskog okvira koji će, na svim nivoima vlasti, sprečavati i kažnjavati pojavu rasizma i svih drugih vidova diskriminacije.
Uprkos ogromnom napretku društva u kome živimo, kako navodi Bojić, činjenica je da su rasizam i rasna diskriminacija i dalje prisutni oko nas u raznim oblicima i sa raznim posljedicama. Jedna od vrlo čestih posljedica rasizma jeste ograničavanje prava pojedinca na jednakost, odnosno diskriminacija na temelju rase, boje kože, etničke pripadnosti ili nacionalnog porijekla.
Činjenica je, kako dodaje Bojić, da je Ustav BiH u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kako je navedeno u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH“ Evropskog suda za ljudska prava, i mora da se izmijeni.
"U Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u 2015. godini posebno je naglašena potreba da se značajno unaprijedi pravni i institucionalni okvir za poštivanje ljudskih prava. U proteklih godinu dana nije bilo napretka na reformama koje pogoduju stvaranju uslova za efikasno ostvarivanje pojedinih ljudskih prava. Pogoršani su i uslovi za ostvarivanje prava na slobodu izražavanja" - navodi Bojić.
Ovi nedostaci, kako je dodao, proizvode posljedice: djelotvorna zaštita ljudskih prava onemogućena je neujednačenim provođenjem propisa o borbi protiv diskriminacije i nedostatkom cjelodržavne strategije za borbu protiv diskriminacije; u državi još ne postoji sistem besplatne pravne pomoći koji garantuje djelotvoran pristup pravdi; LGBTI zajednica je i dalje predmet prijetnji i napada, a društveno - ekonomsko uključivanje romske nacionalne manjine onemogućeno je ograničenim aktivnostima u vezi sa zdravstvom, obrazovanjem i zapošljavanjem.
U parlamentarnoj proceduri je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zabrani diskriminacije u BiH, budući da postojeće odredbe ne sadrže jasnu definiciju rodnog identiteta i seksualne orijentacije. Potrebno je, navodi Bojić, izmijeniti i dopuniti krivične zakone Republike Srpske i Brčko distrikta, kako bi rodni identitet i seksualna orijentacija bili osnove po kojima je zabranjen govor mržnje.
Zakon o zabrani diskriminacije je moćan instrument za borbu protiv diskriminacije u sudovima, koji će se u 2016. godini dodatno osnažiti nakon što se ovaj zakon usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH.
"Pozdravljam napore Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da u 2016. godini preuzme vodeću ulogu u razvoju strategije za borbu protiv diskriminacije u BiH. Izradu strategije smatram jedinstvenom prilikom da se u borbu protiv diskriminacije uključe svi ključni donosioci odluka, kao i civilno društvo. Kao država koja teži ka članstvu u Europskoj uniji, energiju cijelog društva treba da usredsredimo na osudu diskriminacije, kako kroz konkretne institucionalne aktivnosti tako i u svakodnevnom javnom diskursu" - kazao je on.
Bojić poziva sve institucije u BiH, kao i predstavnike civilnog društva, da se snažno suprotstave rasizmu i svim drugim vidovima diskriminacije i da se založe za donošenje adekvatnog zakonskog okvira koji će, na svim nivoima vlasti, sprečavati i kažnjavati ovu negativnu društvenu pojavu, saopćeno je iz Sektora za odnose s javnošću PSBiH.
(Fena)