Eksperti EU-a: Korak po korak mijenjati dejtonski Ustav
Sadašnji Ustav Bosne i Hercegovine, čija je osnova Daytonski sporazum, trebao je biti prerađen najkasnije 12 mjeseci nakon što je potpisan, smatra direktor Fondacioje "Konrad Adenauer" u Bosni i Hercegovini Karsten Duemmel, referirajući se na politički dokument parlamentarne grupe Socijaldemokratske partije iz njemačkog Bundestaga, u kojem se navodi da dejtonski Ustav paralizira tu zemlju.
"Za mir u zemlji je Dayton bio potreban, ali za funkcionisanje i napredovanje države nije", tvrdi Duemmel.
On smatra da, pošto Ustav nije prerađen prije 20 godina, to je nužno uraditi sada, malim ili velikim koracima.
"Pošto sam realista, znam da to trenutna politička situacija ne dozvoljava, ali se mora uraditi. Daytona 2 neće biti, koliko god to bilo potrebno. Zato se malim koracima mora ići naprijed, a glavnu ulogu bi trebao imati Ustavni sud. On bi trebao sankcionirati sve one koji se tome protive", ističe Duemmel.
Ustav koči zakonodavstvo
On je zaključio da Bosna i Hercegovina može krenuti naprijed i sa sadašnjim Ustavom, ali da prava na veto u etničkim parlamentima to sprečavaju.
Da sadašnji Ustav Bosne i Hercegovine koči zakonodavstvo u toj zemlji smatra i ekspert za Evropsku uniju i Balkan Dominik Tolksdorf. On tvrdi da bi se na Ustavu Bosne i Hercegovine moglo raditi kada bi u toj zemlji postojala politička kultura traženja kompromisa.
"Ustav se u Bosni i Hercegovini koristi da bi se održao status quo. To važi za sve strane. Ali, još postoji mala mogućnost provođenja reforme Ustava. Nekadašnji evropski komesar za proširenje Oli Rehn je nekad govorio o evoluciji, umjesto revoluciji. Nekada se Ustav te zemlje mora izmijeniti, jer nema puno takvih u svijetu koji su nefunkcionalni i koji pružaju toliko mogućnosti blokada", tvrdi Tolksdorf.
Ističe da EU ne želi postaviti prave rokove za reformu Ustava, ali da je to, kada se vratimo malo u istoriju, razumljivo. Misli da je u prošlosti već predstavljeno dovoljno ideja kako bi se reforma Ustava mogla provesti.
"Puno je važnije od formaliteta reformi - kao što je, naprimjer, presuda Sejdić-Finci - da se u Bosni i Hercegovini napravi kultura traženja kompromisa. Treba kao prioritet postaviti predložene ekonomske mjere, kao što su ih predložili ministri vanjskih poslova Njemačke i Velike Britanije, Frank-Walter Steinmeier i Philip Hammond, a ne samo uslovljavati", ističe on.
Tolksdorf, ipak, navodi da Bosna i Hercegovina može i sa sadašnjim Ustavom krenuti naprijed, a da sve zavisi od političara i kako se oni odnose prema tom dokumentu. Mišljenja je da međunarodna zajednica nema trenutno namjeru da mijenja Dejtonski sporazum, jer je on garant za neku vrstu stabilnosti u zemlji.
"Pored kriza u Siriji i drugim bliskoistočnim zemljama, međunarodnoj zajednici nije potreban još jedan sigurnosni problem", objašnjava on.
Tolksdorf je zaključio da je za njega ključan dio političkog dokumenta SPD-a u kojem se navodi da se Bosna i Hercegovina mora fokusirati na Berlinski proces i plan Steinmeier-Hammond, koji predviđaju ekonomske i socijalne reforme u toj zemlji.
Direktor Fondacije "Friedrich Ebert" u Bosni i Hercegovini Michael Weichert smatra da ova zemlja nema šansi za napredovanje ako Dejtonski sporazum ostane jedina osnova za reforme. Također smatra, kao i Tolksdorf, da status quo ne smije ostati.
"Proces evropskih integracija je put koji će donijeti reorganizaciju društva, ali on mora uspješno početi. Te reforme podrazumijevaju da će se, kroz rat stvoreni okviri (Dayton), morati mijenjati. To podrazumijeva i Ustav. Međunarodne i domaće snage moraju zajedno povući da bi se krenulo naprijed", mišljenja je Weichert.
On ipak smatra da novi Dayton trenutno nije opcija za uspjeh, jer za to trenutno ne postoje preduslovi, na međunarodnom i unutrašnjem polju.
"Bosna i Hercegovina može i s postojećim Ustavom početi reforme, ali on se mora prilagođavati normama EU-a, pravnim i ustavnopravnim", ističe on.
Nesposobnost političara
Pitanje reforme Ustava već dugo jedno od najvažnijih, možda i najvažnije, pitanje u Bosni i Hercegovini, kazao je Weichert . On je mišljenja da je iskorištavanje Dejtonskog sporazuma, kao razlog za neuspjeh Bosne i Hercegovine, postalo svakodnevnica i da to pokazuje nesposobnost političara da rade u interesu države. Zaključio je da se dejtonski Ustav ne može promijeniti po pravilima i formatima koji su se primjenjivali 1995. godine, kada je potpisan.
Njemački parlamentarci iz reda SPD-a su političkim dokumentom također poručili bh. političarima da iskoriste novi pristup EU-a i da intenziviraju pregovore o ulasku u EU. Oni su dodali da se što prije moraju otvoriti poglavlja koja se odnose na vladavinu prava i finansijsku kontrolu.
Zaključili su i da se cijela regija suočava s teškim preprekama koje se odnose na pronalaženje pragmatičnih političkih rješenja, a kao primjere su naveli spor Makedonije i Grčke te odnose Srbije i Kosova. Parlamentarci su naveli da su zemljama regije potrebni iskusni konsultanti iz zemalja EU-a, koji bi im pomogli da provode reforme.
Oni su istakli da je za modernu ekonomiju potrebno osposobiti ljude i pružiti šansu mladima u zemljama regije, a zato bi mogao poslužiti model njemačkog dualnog treninga. U političkom dokumentu se navodi da EU mora biti najvažniji trgovinski partner zemljama regije, a da u zadnje vrijeme Rusija, Kina i Turska šire svoje privredne aktivnosti u toj regiji.
Zaključeno je da je potrebno analizirati i preispitati istoriju zemalja regije, jer ne smije biti mjesta za nacionalizam.
(Al Jazeera)