Prihvatni centar u Slavonskom Brodu: Stotine volontera i stroge provjere, a izbjeglice ostaju tek nekoliko sati

Zimski prihvatni tranzitni centar u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj počeo je sa radom početkom novembra prošle godine i od tada do danas kroz ovaj centar prošlo je više od 350.000 izbjeglica koje spas od ratnih sukoba u zemljama Bliskog istoka traže u zapadnoj Evropi. 

Hrvatska je jedna od zemalja na balkanskoj izbjegličkoj ruti koja je od septembra prošle godine zahvaćena velikim valom izbjeglica. Od tada do danas kroz ovu zemlju prošlo je više od 650.000 izbjeglica.

Slavonski Brod, mirni grad na obali rijeke Save, u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom, prihvatio je izbjeglice koje nakon dana, sedmica, pa čak i mjeseci hodanja iz jedne zemlje u drugu dolaze u Hrvatsku odakle idu dalje. Idu prema "obećanoj zemlji" gdje će, kako se nadaju, nakon pet godina naći mir sa svojim porodicama. 

Ekipa Anadolu Agency posjetila je ove sedmice Prihvatni centar u Slavonskom Brodu, koji je inače pod jakim sigurnosnim mjerama. Na samom ulazu, svi posjetioci prolaze policijske provjere, uključujući i novinare, nakon čega u pratnji glasnogovornice Policijske uprave Brodsko-posavske Kate Nujić obilaze centar. Kretanje je ograničeno, a cijeli centar je pod videonadzorom. 

Inače, prema protokolu između Srbije i Hrvatske, izbjeglice se od prošle sedmice u Srbiji upućuje na željezničku stanicu u Šid odkud se vozom transportuju do centra u Slavonskom Brodu gdje se radi registracija, a potom nastavljaju put prema Dobovi.

- Zadržavanje maksimalno 24 sata -

Nujić kaže da je predviđeno da se izbjeglice u centru zadržavaju najviše 24 sata, ali inače ostaju do tri sata. Duže ostaju samo u slučaju da se neko od članova porodice zadržava zbog nužnih problema, npr. u bolnici, onda ostali članovi porodice se smjeste u kontejnere i borave tu nekoliko dana.

“Ili u slučaju da se neko od članova porodice razdvoji, pa je potrebno pričekati, tada se ostali članovi porodice zadržavaju u kontejnerima”, objasnila je Nujić.

Inače, uprkos tome što je proteklih mjeseci, posebno tokom jeseni, u centru vladala velika gužva, Nuić kaže da nisu imali nikakvih incidenata niti problema.

“Posao oko registracije i samog ukrcaja teče uistinu mirno i policijski službenici nastoje migrante podijeliti u manje skupine kako ne bi bilo nikakvih problema. Hrvatska je pokazala kako na jedan human način postupa prema migrantima”, naglasila je Nujić.

U vrijeme boravka ekipe AA u centru u Slavonskom Brodu nalazilo se tek nekoliko osoba koje čekaju svoje najbliže kako bi nastavili put. I oni su se po centru kretali u policijskoj pratnji, a za razgovor nisu bili raspoloženi.

Policija i aktivisti u centru bili su u pripravnosti, čekajući dolazak prvog voza sa izbjeglicama iz pravca Srbije otkako se primjenjuje sporazum policija pet zemalja na balkanskoj izbjegličkoj ruti o zajedničkoj profilaciji izjbeglica, koja počinje na makedonsko-grčkoj granici i koja je znatno usporila protok ljudi balkanskom rutom.   

Govoreći o najavama da će na proljeće doći do novog vala migranata, Nujić zaključuje kako je ipak vrlo teško predvidjeti šta će se dogoditi u budućnosti.

“U svakom slučaju, mi ćemo se prilagoditi okolnostima i novoj situaciji. Što se tiče toga, što će se dogoditi u budućnosti sve je na višim razinama, tako da ćemo vidjeti kako će se sve to odvijati”, dodala je Nujić.

U centru se, pored policijakih snaga, nalaze i predstavnici ministarstava zdravlja, socijalne politike mladih, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, kao i drugih sektora. Tu je i hrvatski Crveni križ koji koordinira sa više od 20 raznih službi i organizacija. Od samog otvaranja centra u njemu radi oko 500 ljudi.

Teni Čuček iz hrvatskog Crvenog križa pojasnio je da pored brojnih aktivnosti koje sprovode, u centru imaju i psiho-socijalnu podršku ranjivim grupama.

- Svaka pomoć je dobrodošla -

“To su u velikom broju mala djeca, invalidi, bolesni ljudi i starci. Početak u Slavonskom Brodu je bio vrlo težak jer smo dnevno imali od 3.000 do 5.000 ljudi. Taj broj se sada smanjio. Trenutno je mirno. Mi smo pripravni i raspolažemo sa do 250 ljudi dnevno. To su volonteri, javni radnici i djelatnici hrvatskog Crvenog križa. Ima dosta mladih ljudi i većinom su iz Slavonskog Broda. Svaka pomoć je dobrodošla”, ispričao je Čuček.

Naglasio je da je riječ i o ljudima koji rade preko dana, a onda nevečer dolaze u centar. Kaže kako su na početku izbjeglicama najpotrebnije bile deke, odjeća i obuća, danas je malo drugačije. 

“Hrana za bebe, pelene, higijena je uvijek potrebna. Dug je put i bebe se moraju presvlačiti”, kaže Čuček.

Kada nestane odjeće, hrane i ostalih potrepština volonteri kreću u potragu i ljudi se odmah odazivaju, dodaje. Sjeća se stanja u Opatovcu, u blizini srbijanske granice, ljetos, kad su radili sa oko 10.000 ljudi na dan. Sad, dodaje, imaju centar i mnogo su organizovaniji da odgovore i na, eventualno, novi veći val izbjeglica na proljeće.

Volonteri u centru uglavnom dolaze iz Slavonskog Broda, ali ima ih i iz ostalih dijelova Hrvatske. Kažu, sretni su što barem na ovaj način pomažu ljudima koji su bili primorani napustiti svoje domove. 

- Opekotine, viroze i povrede zadobivene dugim pješačenjem - 

Branka Bardak, doktor medicine, koordinatorica ispred Kriznog stožera Ministarstva zdravlja Hrvatske za tranzitni centar u Slavonskom Brodu kaže da je od otvaranja centra zbrinuto više od dvije hiljade pacijenata, te da je hitna pomoć imala 89 intervencija. Pacijenti se iz centra po potrebi upućuju u Opću bolnicu u Slavonskom Brodu ili na klinike zavisno od stepena povreda.

“Najčešće su nekakve viroze. Postoje i ozljede, jer ti ljudi dosta dugo i hodaju. Tokom zimskog perioda bilo je i smrzotina kako kod mladih tako i starih ljudi ili je to nekakva hronična bolest, pa ljudi dolaze ovdje zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. Isto tako je bilo i opekotina kod ljudi jer smo saznali da ti ljudi negdje putem zaspu po noći uz vatru”, naglasila je Bardak.

Napominje da je bilo i lakših, ali i težih slučajeva, ali i lijepih ternutaka kao što su rođenja beba: “U našoj bolnici u Slavonskom Brodu su živorođene četiri bebe koje su isto tako otišle dalje sa svojim roditeljima. Bio je i jedan smrtni slučaj.”

Izbjeglice, prema njenim riječima, nakon što prođu registraciju, sami traže medicinsku pomoć.

“Nekada trećinu, a nekada i dvije trećine ukupnog broja pacijenata čine djeca. Jedan dio te djece jeste iscrpljen ali su začudo smirena. Možda jedan dio te smirenosti potiče i od toga što su poprilično iscrpljeni”, pojasnila je Bardak.

U svakom dijelu centra nalaze se informacije na hrvatskom, arapskom i engleskom jeziku kako bi izbjeglice mogle na jednostavniji način da razumiju upustva. 

Dunja Jurić, koordinatorica za hitne intervencije ispred humanitarne organizacije Caritas, kaže kako sudjeluju u pomaganju "pripremajući čaj, dijeleći robu, kape, rukavice, šalove, a sada je već taj zimski period iza nas". 

“Radimo u dvije smjene, izmjenjuju se tri koordinatorice i 30 volontera koji su nam na raspolaganju kako bi zaista posao što bolje odradili”, istakla je Jurić.

- Izmučena lica i mokra odjeća -

Govoreći o iskustvima i ljudima koji dolaze u centar, Jurić kaže da im najteže padaju noćne smjene kada u tri sata ujutro dolazi voz sa izbjeglicama.

“Onda, zapravo, vidite ta izmučena lica. Kada su bile vremenske neprilike, kiša i snijeg, dolaze mokre odjeće, obuće, odjeća na njima se raspada. Oni nisu navikli na naše zimske uslove. Onda su tu i lica djece koja su toliko izmučena i izmorena. Toliko su umorni da više ne mogu, plaču i opet se raduju svakoj šoljici čaja i slatkišima. Koliko god nam bude teško, opet nam je drago što na neki način možemo pomoći”, naglasila je Jurić.

Znaju ovdje dnevno skuhati i do 300 litara čaja i podijeliti. Jurić dodaje da znaju biti jako umorni nakon 12 sati rada, ali kada dobiju “smiješak nakon pomoći, na umor se zaboravlja”.