Vijeće muftija IZ u BiH donijelo fetvu: Hidžab ne spada u vjerske simbole

Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića, na sjednici održanoj u četvrtak usvojilo je vjersko tumačenje nošenja marame (hidžaba) u šerijatskom pravu i donijelo fetvu o tretmanu marame u učenju islama prema kojoj hidžab ne spada u vjerske simbole i obilježja, nego je sastavni dio odjevne prakse muslimanke i kao takav ne može biti obuhvaćen zakonskom odredbom o zabrani isticanja vjerskih simbola i obilježja u pravosudnim institucijama.

"Razmatrajući implikacije zaključka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, kojim se daje tumačenje zakonskih odredbi o sudovima u kontekstu zabrane nošenja vjerskih simbola i obilježja uposlenim u pravosudnim institucijama, a kojima se diskriminiraju muslimanke koje nose mahramu, Vijeće muftija je donijelo fetvu u kojoj se kaže: 'Hidžab, odnosno mahrama koju nose muslimanke jeste vjerska obaveza i odjevna praksa muslimanke propisana osnovnim izvorima islama, Kur'anom i Sunnetom te Idžmaom.'" 

U fetvi se ističe da se pojam hidžaba u užem smislu koristi kao sinonim za pokrivanje glave maramom, a u širem smislu kao poseban stil odijevanja koji je u skladu sa islamskim normama.

"U odnosu na međunarodne kodifikacije ljudskih prava hidžab spada u domen ispovijedanja vjere. Prema tumačenju naše (hanefijske) pravne škole te većine ostalih pravnih škola i samostalnih mudžtehida, hidžab u širem smislu podrazumijeva pokrivanje cijelog tijela izuzev lica i šaka. Pokrivanje lica (nikab, burka, feredža) ne spada u vjerske obaveze muslimanke", navedeno je u fetvi.

Objašnjeno je kako se hidžab, odnosno marama u islamskoj tradiciji ne tretira kao poseban vjerski simbol i obilježje, kao što to nisu ni ostali odjevni predmeti kojima se pokrivaju drugi dijelovi ljudskog tijela, a koji, također, čine sastavni dio odjevne prakse muslimanke, te stoga ne mogu biti obuhvaćeni zakonskom odredbom o zabrani isticanja vjerskih simbola i obilježja u pravosudnim institucijama, zaključeno je. 

"Podržavajući načelno zakonsku odredbu o zabrani isticanja vjerskih simbola i obilježja u pravosudnim institucijama, kao i princip odvojenosti vjerskih institucija i države, uzimajući u obzir činjenicu da mahrama koju nose muslimanke ne predstavlja simbol i obilježje islama, Vijeće muftija smatra da bi zabrana nošenja mahrame ženama muslimankama u pravosudnim i drugim institucijama predstavljala flagrantan oblik diskriminacije i kršenje njihovih vjerskih i ljudskih prava." 

Uzimajući u obzir činjenicu da Kur'an na više mjesta izričito naređuje da se prilikom suđenja i svjedočenja primjenjuje princip istine i pravde, makar to bilo i protiv bližnje rodbine, jasno je da nema mjesta bojazni da bi nošenje mahrame, kao manifestacije prava na slobodu vjere, moglo uzrokovati vjerski motivisanu pristrasnost.

"Nekorektno je i nepravedno pripisivati nekome pristrasnost na osnovu, Ustavom i zakonom zagarantiranog, manifestiranja prava na slobodu vjere", kaže se u fetvi Vijeća muftija. 

Donijeti su i zaključci u vezi sa raspravom o marami vođenom u javnosti u povodu slobode izbora muslimanki da nose maramu kao svoju vjersku obavezu, Vijeće muftija je zaključilo kako je  historijsko iskustvo pokazalo da je mnogo prisutnija i izraženija opasnost od nacionalno motivirane nego od eventualne vjerski motivirane pristrasnosti, osudilo i odbacilo ideološke kvalifikacije i predrasude, "netoleranciju pa i govor mržnje koje su iskazivali pojedini učesnici, uključujući i pojedince iz reda sudija i pravnika, u svojim diskusijama i komentarima o pitanju koje se u svim relevantnim pravnim aktima o ljudskim pravima ubraja u osnovna ljudska prava".

Data je podrška muslimankama u borbi za njihova vjerska i ljudska prava te pozvani nadležni nivoi vlasti Bosne i Hercegovine da preispitaju zakonske odredbe o pravosuđu poštujući zakonsku poziciju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kao jedinog legitimnog tumača učenja i propisa islama u Bosni i Hercegovini.

Vijeće muftija pozvalo sve građane Bosne i Hercegovine, posebno predstavnike zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti te vjerske lidere, da daju svoj puni doprinos izgradnji društva tolerancije, suživota, međusobnog razumijevanja i poštovanja.