Obilježen Međunarodni dan maternjeg jezika u Sandžaku: Nastava na bosanskom jeziku realnost koja se nastavlja
Nastava na bosanskom jeziku u školama u Sandžaku je realnost koja se nastavlja i jedan od ključnih momenata u formalnom uvođenju bosanskog jezika kao maternjeg bio je prilikom popisa stanovništva 2002. godine, poručeno je danas sa skupa u Novom Pazaru organizovanom povodom 21. februara, Međunarodnog dana maternjeg jezika i Dana školstva na bosanskom jeziku u Sandžaku.
Prof. dr Sead Šemsović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu je nakon učešća na konferenciji “Nastava na bosanskom jeziku u Sandžaku – dosadašnja iskustva i izazovi”, održanoj u Glavnom uredu Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), podsjetivši da je implementacija bosanskog jezika u školama u Sandžaku počela prije dvanaest godina, rekao da je ona tekla po fazama, od uvođenja bosanskog kao izbornog programa do štampanja udžbenika i izvođenja cjelokupne nastave na bosanskom jeziku.
Ove godine se ulazi u posljednji krug, kada bi se trebali štampati udžbenici za završne razrade osnovnih i srednjih škola.
“Bošnjaci su se opredijelili da im nastava za djecu bude na bosanskom jeziku. Bosanski jezik u Sandžaku je sigurno realnost koja se nastavlja. Odgovornost je na roditeljima koji biraju na kojem jeziku će njihovo dijete da pohađa nastavu. Ne radi se samo o jeziku već i o samom sadržaju jezika”, poručio je Šemsović u izjavi za Anadolu Agency.
On je potcrtao da uvođenje bosanskog jezika u sandžačkim školama već daje rezultate jer, kako je naveo, zanimanje djece za vlastite pjesnike, slikare, izučavenje vlastite usmene književnosti, sasvim drugačije ih oblikuje od ranijih generacija koje nisu imali dodirnih tačaka sa nacionalnim vrijednostima.
Tri godine nakon početka implementacije nastave na bosanskom jeziku u Srbiji u tri sandžačke opštine, Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici, cjelokupnu nastavu sluša više od dvanaest hiljada učenika. Prema najava iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) kao predstavničkog tijela bošnjačke nacionalne zajednice u Srbiji uskoro će biti donesen plan udžbenika za sve nivoe školstva, uključujući i predškolski uzrast ali i srednje škole i gimnazije.
Potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Esad Džudžo je ocijenio da je bošnjačka nacionalna zajednica u Srbiji pokazala kapacitet da se uspostavi nastava na maternjem bosanskom jeziku te da su ključnu ulogu imali “ljudi iz učionice”, učitelji i nastavnici koji su pravili udžbenike.
Prema riječima Džudža u preostale tri opštine srbijanskog dijela Sandžaka, Novoj Varoši, Prijepolju i Priboju, uprkos mišljenja Ustavnog suda, zaštitnika građana i povjerenika za zaštitu ravnopravnosti Srbije, prema kojima su prekršene odredbe o zabrani diskriminacije, još nije uvedena nastava na bosanskom jeziku.
On je istakao da je Ministarstvo prosvjete Srbije, na nasilan način spriječilo da u tim opštinama ne počne nastava na bosanskom jeziku.
“Primjer je O.Š. Svetozar Marković u Brodarevu kod Prijepolja gdje je počela nastava i putem nasilja činovnika iz Ministarstva prosvjete Srbije je prekinuta. Nemamo ni jedno odjeljenje i ni jedan čas na bosanskom u Novoj Varoši, Prijepolju i Priboju", navodi Džudžo.
Jedan od specifikuma za nastavu na bosanskom jeziku, ističe predstavnik BNV-a, pored do sada nedostajućih udžbenika, je nastavni program iz historije koji nije odobren.
“Pokušat ćemo da napravimo jedan multidimenzionalni pristup historijskim događajima i ličnostima, naročito onoga što se događalo tokom 19. i 20. stoljeća, što se tiče, bošnjačke i srpske historiografije. Pokušat ćemo na najbolji mogući način da riješimo to pitanje”, rekao je Džudžo.
Grad Novi Pazar je povodom 21. februara, Međunarodnog dana jezika, sinoć organizirao i manifestaciju "Ljepota istkana riječima" tokom koje je održano veće poezije, seminar za nastavnike maternjeg jezika pod nazivom "Specifičnost i otvorenost bošnjačke kulture", gdje je predavač bio Džemaludin Latić iz Sarajeva. Također je održana i promocija Sandžačkog frazeološkog rječnika, čiji je autor Abdulah Mušović.
Inicijativa za formalno uvođenje bosanskog jezika kao maternjeg jezika Bošnjaka u srbijanskom dijelu Sandžaka započeta je nakon popisa stanovništva 2002. godine kada je u Srbiji i priznata nacionalna odrednica Bošnjaka. U drugoj fazi implementacije, nakon ratifikovanja povelje o manjinskim jezicima 2005. godine, bosanski jezik je pored ostalih devet manjinski jezika formalno priznat.
Iako je dugo osporavan iz Beograda, na inicijativu Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), prvi čas iz predmet “Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture” održan 20. oktobra 2004. godine, održan je prvi javni čas bosanskoga jezika u Sandžaku u osnovnoj školi “Dr. Ibrahim Bakić” u Ljeskovi, na Pešteri.
Cjelokupna nastava na bosanskom jeziku u nekim školama u Sandžaku počela je u februaru 2013. godine.