Rusi istražuju naftu i gas u Crnoj Gori
Ruska nezavisna gasna kompanija „Novatek” u konzorcijumu sa italijanskom kompanijom ENI pobijedila je na tenderu i sklopila ugovore o koncesiji, saopštava ruski poslovni list „Kommersant”. Kompanije su se obavezale da naprave tri glavne i jednu dodatnu bušotinu. U prvoj fazi istraživanja fosilnog goriva investicije će iznositi 85 miliona eura, a u drugoj 12 miliona eura. Koncesija se daje na 30 godina.
Prema podacima koje iznosi „Kommersant”, radovi u priobalnom pojasu Jadranskog mora mogu početi već ove godine.
Rusko-italijanski tandem pobijedio je u veoma jakoj konkurenciji. Rivali su mu bili ozbiljni konzorcijumi. Jedan je američko-austrijski, čine ga Marathon Oil i OMV, a drugi englesko-grčki, u čijem sastavu su kompanije Energean Oil i Mediterranean limited. Zainteresovanost za projekte su 2011. godine ispoljili i francuski Total, norveški Statoil i italijanski Edison.
Sporan ekonomski interes
U Crnoj Gori su nalazišta fosilnog goriva otkrivena još sredinom prošlog vijeka. Rezerve nafte u jadranskom priobalnom pojasu mogu iznositi 7 milijardi barela, a prirodnog gasa oko 425 milijardi kubnih metara. Takvu procjenu je 2007. godine iznijelo Ministarstvo ekonomije Crne Gore.
„U regionu postoje rafinerije i transportna infrastruktura, što je neophodno za naftnu industriju. Postoje čak i međunarodni naftovodi, što će kompanijama koje budu eksploatisale naftu olakšati njen dalji plasman”, napominje analitičar agencije „Investkafe” Grigorij Birg.
Ne može se, međutim, reći da je dobijanjem pristupa istraživanju priobalnog pojasa kompanija „Novatek” postigla veliki uspeh. Po mišljenju Alekseja Grivača, zamjenika direktora za gasna pitanja Fonda nacionalne energetske bezbjednosti (FNEB), tu postoji određeni ekonomski rizik. „Novatek tek treba da ispita ima li priobalni pojas Jadrana količine nafte koje se isplati eksploatisati, tako da je to veoma rizičan korak”, kaže ekspert. Međutim, u cjelini gledano, dobro je što se između dvije zemlje razvija saradnja u naftnoj i gasnoj sferi, i pored određenih političkih nesporazuma”, zaključuje Grivač.
„Članstvo u NATO-u neće smetati našim prijateljskim odnosima sa Rusijom. Odluka koju smo donijeli to još jednom potvrđuje”, rekao je Komersantov izvor u vladajućim krugovima Crne Gore.
To pitanje ima dvije dimenzije, smatra Nikita Bondarev, doktor istorijskih nauka, zamenik rukovodioca sektora za evropske zemlje i načelnik grupe za balkanske zemlje Ruskog instituta za strateška istraživanja (RISI).
„Prvo, to je način na koji Milo Đukanović želi da poboljša svoju reputaciju u zemlji. Učesnici prostesta ga između ostalog optužuju i za to što Crna Gora živi samo od turizma. Turizam u velikoj mjeri zavisi od situacije u svijetu, a ekonomija treba da ima ozbiljniji oslonac. Turisti mogu i da ne dođu, ali nafta će uvijek imati neku vrijednost. Pored toga, u pitanju su nova radna mjesta i novi investitori. Drugo, živi novac je jedini način da se suzbije protestna aktivnost koja je iz dana u dan sve izraženija. Ugovor sa ruskom kompanijom je mogućnost da se novac dobije za resurse koji još nisu istraženi. Samo je Novatek pristao da za istraživanje izdvoji konkretnu sumu novca, koju Đukanović može da iskoristi. Druge kompanije, po svemu sudeći, nisu dale onoliko koliko je Đukanoviću bilo potrebno, ili nisu mogle da daju odmah. Indikativno je da je Đukanovićeva retorika po ruskom pitanju sada primjetno splasnula. On je shvatio da je pretjerao u antiruskoj retorici i da u stvari niko neće uložiti u Crnu Goru kao Rusi, niti će iko osim Rusa kupovati tako skupe nekretnine. Ko je na kraju pristao da izdvoji novac? Niko drugi do Rusi. To je još jedan primjer da čak i ako crnogorskim vlastima ne prija razvoj odnosa sa Rusijom, čak i ako bi njihovi predstavnici htjeli da ih evropske zemlje prihvate kao sebi ravne, ipak oni ne mogu bez Rusije. Sve ekonomske igre neizbježno ih vode u susret Rusima. Ako misle da i dalje kvare odnose sa Rusijom, onda im je za to potreban novac, a novac u krajnjoj instanci mogu da dobiju samo od Rusije”, izjavio je Bondarev za „Rusku riječ”.