Dogodilo se na današnji dan - 06. januar
1169. - Francuska i Engleska sklopile mir prilikom susreta u Monmiraju kraljeva Luja Sedmog i Henrija Drugog.
1367. - Rođen engleski kralj Ričard Drugi, koji je na prijesto došao u desetoj godini, naslijedivši djeda Edvarda Trećeg. Tokom vladavine do 1399, kad ga je zbacio rođak Henri Bolingbrok, proglasivši se kraljem Henrijem Četvrtim, bio je prinuđen da od nezadovoljnog visokog plemstva grčevito brani prerogative kraljevske vlasti. Umro je 1400. pod misterioznim okolnostima u zatočeništvu u zamku Pontefrakt.
1745. - Rođen francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje, koji je s bratom Žozefom Mišelom 1783. konstruisao prvi balon, napunjen zagrijanim vazduhom.
1810. - Mirom u Konstantinopolju poraženo Otomansko carstvo predalo je Rusiji poluostrvo Krim i oblast Kuban.
1822. - Rođen njemački arheolog Hajnrih Šliman, koji je 1868. otkrio Troju, koristeći se podacima iz Homerovih spjevova "Ilijada" i "Odiseja". Otkrio je i Mikenu, Orhomen i Itaku, utrošivši na arheološka iskopavanja svoje cjelokupno milionsko bogatstvo.
1829. - Umro češki slavista Jozef Dobrovski, otac slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslovenskog jezika, središnja ličnost češkog narodnog preporoda. Proučavao je sve slovenske jezike i književnosti, posebno rad slovenskih prosvjetitelja Ćirila i Metodija, slovenske azbuke i staroslovenski jezik. Djela: "Istorija češkog jezika i književnosti", "Gramatika češkog jezika", "Gramatika staroslovenskog jezika", slavističke zbirke "Slavin", "Slovanka".
1852. - Umro francuski učitelj Luj Braj, pronalazač azbuke za slijepe, nazvane Brajov sistem. I sam slijep, izumio je sistem ispupčenih tačaka, čije kombinacije označavaju pojedina slova, pomoću kojeg slijepi mogu da čitaju.
1872. - Rođen ruski kompozitor i pijanista Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, preteča ekspresionizma, čije je stvaralaštvo zasnovano na teozofskoj koncepciji svijeta /sjedinjavanje duše smrtnika s besmrtnim suštastvom božanskog/. Djela: kompozicije za orkestar "Božanstvena poema", "Prometej", "Poema ekstaze", klavirski preludijumi, sonate, etide.
1916. - Kod Mojkovca na desnoj obali rijeke Tare u Prvom svjetskom ratu počela petodnevna bitka Prve sandžačke divizije /6.500 boraca/ crnogorske Sandžačke vojske i austrougarske 53. i 62. divizije /oko 20.000 vojnika/. U vrijeme povlačenja srpske vojske pravcem Andrijevica - Podgorica - Skadar Crnogorci su neviđnom hrabrošću, pod komandom načelnika Štaba crnogorske Vrhovne komande divizijara Janka Vukotića, potisnuli trostruko jačeg neprijatelja i srpskoj vojsci omogućili prolaz do albanskog primorja.
1919. - Umro američki državnik Teodor Ruzvelt, predsjednik SAD od 1901. do 1909, čija je politika stvorila svjetsku silu od do tada izolacionističke Amerike. Dužnost šefa države preuzeo je kao potpredsjednik SAD, poslije ubistva predsjednika Vilijama Mekinlija 1901. Inicijator je izgradnje Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905. dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.
1929. - Jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević suspendovao ustav i zaveo diktaturu.
1941. - Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt u govoru u Kongresu definisao američki cilj o "četiri slobode" - slobodu govora, slobodu religije, slobodu od straha i slobodu od siromaštva.
1945. - Maršal Jugoslavije Josip Broz i šef britanske vojne misije Ficroj Meklin u Drugom svjetskom ratu sklopili sporazum o uspostavljanju vazduhoplovne baze kod Zadra za potrebe savezničkog vazduhoplovstva u borbi protiv njemačkih snaga.
1949. - Umro američki filmski režiser Viktor Fleming, koji je svjetsku slavu stekao filmom "Prohujalo sa vihorom". Ostali filmovi: "Čarobnjak iz Oza", "Kapetan Hrabrost", "Tortilja Flat", "Jovanka Orleanka".
1950. - Velika Britanija priznala Kinu.
1952. - Rođen Sefer Halilović - načelnik Glavnog štaba Armije RBiH. Sefer Halilović postaje načelnik Glavnog štaba Armije RBiH (prvi čovjek Armije) - najviša funkcija u modernim armijama svijeta, i ujedno član Ratnog Predsjedništva RBiH.
1975. - Rođen Enis Bešlagić, bosanskohercegovački pozorišni i filmski glumac, u Doboju. Diplomirao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu 2001. godine. Ostvario je uloge u više od 30 predstava. Proglašen je za dobitnika nagrade "Najbolji student" Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, nagrada "Večernjakova ruža" i nagrada "Večernjakov ekran".
1981. - Umro škotski pisac Arčibald Džozef Kronin, u čijim je djelima, prožetim blagim romantizmom i društvenom kritikom, opisan život rudara i britanske srednje klase. Djela: romani "Šeširdžijin zamak", "Citadela", "Zvijezde gledaju s neba", "Španski vrtlar", "Gospođa sa karanfilima", "Tri ljubavi", "Pregršt raži", "Herojske godine", "Judino drvo", drama "Jupiter se smije", memoari "Pustolovine u dva svijeta".
1993. - Umro Rus Rudolf Hametovič Nurejev, zvijezda svjetske baletske scene. Na Zapad je emigrirao poslije gostovanja u Parizu 1961. Upamćen je po nezaboravnim glavnim ulogama u mnogim baletima, uključujući "Labudovo jezero", "Žizelu", "Petrušku".
1993. - Umro američki trubač, pjevač, kompozitor, aranžer i šef orkestra Džon Birks Dizi Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Odigrao je presudnu ulogu u stvaranju tzv. bi-bap muzike.
1995. - U provinciji Šansi na sjeveru Kine poginulo je najmanje sto ljudi od eksplozije poslije sudara dva teretna voza, natovarena tonama trinitrotoluola.
2004. - Sud BiH osudio bivšeg prvog sekretara Ambasade BiH u Turskoj Dženanu Karačić na dvije i po godine zatvora, a njenog sina Mirzu Uštovića - Karačića na dvije godine i četiri mjeseca zatvora zbog krijumčarenja ljudi.
2004. - Iran i Egipat postigli sporazum o obnovi diplomatskih odnosa, koji su bili prekinuti punih 25 godina.
(srna.rs; historija.ba)
