„Bitka za Sutjesku“: Ko uništava naše najveće blago?
Kampanja "Bitka za Sutjesku", navodi Centar za životnu sredinu (CZZS), pokrenuta je kao odgovor na planove za izgradnju malih hidroelektrana (HE) u Nacionalnom parku (NP) Sutjeska. Investitor "Drina Hidro Energy" iz Ugljevika planira izgraditi ukupno pet malih HE - dvije na Sutjesci i tri na Hrčavki. Vlada Republike Srpske je te male HE, jačine 13 MW, proglasila javnim interesom - a one trebaju biti izgrađene u samom srcu našeg najstarijeg i biološki najraznovrsnijeg NP-a.
Struka, lokalna zajednica, civilni sektor i šira javnost se tome oštro protive, ukazujući na dugoročne posljedice i, prije svega, ekonomsku neisplativost tog projekta.
Ako do danas niste vidjeli ili čuli za kampanju "Bitka za Sutjesku", trebate znati da je "nosilac" bitke Centar za životnu sredinu iz Banjaluke, uz podršku sljedećih organizacija: Udruženje BIOlog Sarajevo, BHHU-ATRA (serpentološko udruženje) Sarajevo, Centar za krš i speleologiju Sarajevo, Južnjačko plavo nebo (biološka istraživačka organizacija) Trebinje, udruženje Ekoelement iz Bugojna, DIZB (društvo za isstraživanje biodiverziteta) Banjaluka, PD Željezničar iz Sarajeva, Zeleni-Neretva Konjic, ornitološko društvo Naše ptice Sarajevo, Ekonomski institut Bijeljina, Društvo studenata biologije iz Sarajeva, Arbor Magna (društvo za zaštitu drveća Banjaluka, Ekoakcija iz Sarajeva, te mnogi drugi.
Zaista se ne bih trudio nabrajati sve organizacije, niti bih bio siguran da ćete pročitati njihova imena - da nisam ubijeđen da na prvi pogled nije potpuno jasno kako se zaštitom našeg zajedničkog prirodnog blaga bave svi ljudi, neovisno o dijelu države iz kojeg dolaze, boji kože, polu, rasi, nacionalnosti ili socijalnom statusu. Ma koliko isti ili različiti bili, njihov cilj je jedan, jasan i dostižan: pobijediti u (novoj) borbi za Sutjesku!
Za mene, to govori da je ova bitka neško veliko, veće od nas samih i od organizacija koje se bore. Bitka za Sutjesku je bitka za prirodu u kojoj će uživati i naša djeca.
Priroda?
Kada se govori o prirodi, često se ta riječ uzima zdravo za gotovo; misli se na nešto što nas okružuje, nešto što je "mrtvo", ili na mirisna polja kojima trče žene u bijelim haljinama - baš kao na reklamama. No, priroda je i pitka voda i očuvana šuma i nezagađeno zemljište i zdrava hrana i rijeka puna ribe i jezero u kojem se može kupati i Perućica - jedna od dvije prašume u Evropi - i sve životinje koje kod nas žive (vuk, medvjed, ris, zeko, lane, srna, jelen, vepar, lisica, orao, soko, škanjac, divokoza, pastrmka potočarka itd.) i sav rijetki i izuzetni biljni svijet i čist zrak i sretan čovjek.
Sve je to u direktnoj vezi sa prirodom.
Siguran sam da ste već pročitali da je Via Dinarica – planinarska staza koja prolazi Balkanom – proglašena jedinstvenom i najboljom na svijetu u 2014. godini. Siguran sam da ste vi ili neko iz vaše porodice barem jednom pohodili neki od prelijepih dijelova naše zemlje – planine, rijeke, jezera, šume ili livade, nebitno je. Ali sam siguran i da 99 posto ljudi koji ovo čitaju ne žele da nekakvi investitori, biznismeni, mutni likovi i ko sve ne, „petljaju“ po našoj prirodi i unište je nepovratno „za šaku dolara“. Međutim, postoje i ljudi koji misle da je priroda nešto što se treba iskoristiti samo i isključivo za ekonomsku dobit, bez obzira na uništenje i opasnosti koje sa sobom donosi to uništenje prirode.
"Sutjeska je mrtvi kapital"
Jedna od takvih je i Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, čiji su predstavnici NP Sutjeska nazvali – ni manje ni više – nego „mrtvim kapitalom“. Mrtvi kapital, ako siđemo u katakombe svijesti ljudi koji prirodom smatraju i plastični fikus u saksiji, vjerovatno znači nešto što se ne može iskoristiti kako treba, te je potrebno naći „pravi“, „odgovarajući“ način za zauzdavanje i podjarmljivanje prirode. Na koncu, ako gledamo njihovim očima, zašto bi bilo koga u Banjaluci (govorim o Vladi RS-a) bilo briga za to što se dešava u Foči, nekakvoj, da prostite, vukojebini koju je i Onaj gore odavno zaboravio? Ti ljudi, naime, ne razumiju povezanost stvari u prirodi i kako smrt pčele u Foči može uticati na rod pšenice u Posavini, da ne idemo globalno u ovom slučaju.
Međutim, odgovorno upravljanje i održivo iskorištavanje prirode, kroz turizam i prateću industriju, odavno je poznato na Zapadu. Švicarska zaradi 22 milijarde EUR od turizma, upravo kroz održivo iskorištavanje svojih prirodnih resursa. Naša zemlja možda u ovom trenutku nije Švicarska, ali ima potencijal koji je, ako ne veći, a onda barem isti kao i u navedenoj alpskoj zemlji. Planine koje se nalaze u okviru NP Sutjeska, ili ga okružuju su Maglić, Volujak, Zelengora i Lelija. To su neke od najljepših i najzanimljivijih planina u našoj zemlji i šire. Zelengora je poznata po svojih devet jezera (na fotografiji, autor: Olja Latinović); na Magliću je najviši vrh BiH (2386 mNv); Volujak čuva Volujačko jezero i poznat je kao jedan od najlepših kompleksa u BiH i Crnoj Gori – od koje nas i dijeli; Lelija je, pak, jedna od najljepših planina na ovim prostorima. Kad sam već spomenuo Švicarsku – mislim da bi ti ljudi itekako znali da iskoriste ono što sam naveo, a što je mali, najmanji fragment prirodnog blaga kojim raspolažemo. Da iskoriste, zarade, ali i vrate prirodi.
Šta sve živi u NP Sutjeska
Vratimo se početku priče, nakratko: Hrčavka je nevjerovatna rječica koja prolazi kroz NP Sutjeska; u njenom je kanjonu boravio 21 biolog i za nekoliko dana istraživanja uspjeli su istražiti ukupno 12 grupa organizama, odnosno kolokvijalno rečeno vrsta biljaka. Vrijedi spomenuti nekoliko činjenica: dosad je registrovano ukupno 433 vrste vaskularnih biljaka i 119 vrsta mahovina, na 140 lokaliteta u NP Sutjeska. Preko 1800 različitih vrsta biljaka je prisutno u ovom nacionalnom parku, a, primjerice, gljiva Octospora hygrohypnophila živi samo i isključivo u NP Sutjeska. Od velikih životinja, u kanjonima rijeka Sutjeska i Hrčavka pronađeni su tragovi vukova, divokoza, medvjeda, lisica, srna, divljih svinja, zeca, puhova i kanida (šakali i sl.). Tu je prvi put pronađen i cvijet zvončac sutjeske (Edraianthus sutjeskae), po kojem je Sutjeska postala poznata i širom svijeta. Ako vas zanimaju detalji, CZZS je izdao sjajnu brošuru "Sutjeska - Mrtvi kapital", u kojoj je detaljno i slikovito opisano šta to vlasti RS-a (nenamjerno?) žele uništiti gradnjom malih HE, odnosno kakvim blagom raspolaže ova zemlja i njeni narodi.
I neko (zna se i ko) bi htio da produbi, raskopa i izbetonira kanjone ovih rijeka, kako bi tu napravio male HE. Kada razgovaram sa prijateljima, često citiram jednog od članova GSS kluba Wolf iz Foče (ime poznato redakciji), koji voli reći kako je kroz kanjon Hrčavke prošlo manje ljudi nego što ih je bilo na Mjesecu. Tragedija je ne znati iskoristiti toliki potencijal, pa čak se i obogatiti na njemu, od čega bi korist vidjele i lokalna zajednica, entiteti i država, a priroda bi ostala očuvana i za neka (nadam se bolja) buduća pokoljenja.
Za kraj, pogledajte i video "Nacionalni park Sutjeska - mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi", koji će na najbolji način potvrditi i pokazati sve ono što ste do sada pročitali: