Nasilni ekstremizam je globalni problem na koji treba odgovoriti prevencijom, a ne silom
Nasilni ektremizam je kompleksan globalni problem koji se u 21. stoljeću okrenuo religiji kao pokriću. Takvom društvenom i političkom fenomenu neophodno je odgovoriti preventivnim djelovanjem, a ne silom, poručeno je danas sa međunarodnog foruma o temi "Nova generacija demokratije i međureligijski dijalog - odgovor na nasilni ekstremizam", javlja Anadolu Agency (AA).
Forum u organizaciji fondacije Društva zajedničkih vrijednosti Sarajevo, otvorio je član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić. Podsjetio je kako je nasilni ekstremizam veliki izazov za sve zemlje, pa tako i za BiH.
"Protiv ekstremizma postoje dva oblika borbe: jedan je policija, tužilaštvo i zakoni, ali to može biti samo u pojedinačnim slučajevima, pravi odgovor na ekstremizam je stvaranje općeg ambijenta u kojem svi ljudi ne prihvataju ekstremizam, u kojem se ektremisti nemaju odakle regrutovati. To je obaveza medija, političara, religijskih vođa, intelektualaca, da svojim ponašanjem i vrijednostima stvore novi okvir u kojem će ektremizam biti društveno neprihvatljiv, ne vještački već istinski. Nama nedostaje i jednog i drugog, nadam se da ćemo to popraviti", istakao je Ivanić.
Hilmo Neimarlija, jedan od panelista foruma i član Upravnog odbora Bošnjačkog instituta - Fondacije Adil Zulfikarpašić, naglasio je kako je nasilni ekstremizam kompleksan problem koji se ne može rješavati parcijalno ni izolirano. Takva negativna pojava prati čovjeka kroz njegovo postojanje, rekao je Neimarlija, a pravi odgovor na njega je povezana akcija svih raspoloživih humanističkih snaga.
"Nasilni ekstremizam je pojava koja prati sudbinu čovjeka na Zemlji. U 19. stoljeću nasilni ekstremizam je imao eminentno političko obilježje revolucije, najveći ekstrmeizam najvećih mogućih razmjera bio je u 20. stoljeću i nauka mu je dala strašne razorne moći. U svjetlu 21. stoljeća, nasilni ekstremizam okrenuo se religiji kao pokriću, izvoru legitimacije i, naravno, u tom nastojanju korištenja religije za druge ciljeve došlo je do radikalizacije religija. Ta radikalizacija nije mimoišla ni naše prostore i kao posljedicu toga imali smo nekoliko vrlo strašnih terorističkih akcija sa smrtnim ishodima", rekao je Neimarlija.
Na nasilni ekstremizam se ne odgovara silom, već prevencijom koja podrazumijeva stvaranje uslova za zajednički život, dobro obrazovanje i ekonomski održiv razvoj zemlje. Pored toga, nasilni ekstremizam počinje tamo gdje društvo zajedničkih vrijednosti nestaje, rekao je osnivač i predsjednik Fondacije Društva zajedničkih vrijednosti Zlatko Lagumdžija.
"Ovo je treći forum koji ovaj put za temu ima nešto što je tema broj jedan u svijetu. Tema pokušava da poveže nasilni ekstremizam i odgovor na njega, koji nije samo ono što je sila, jer se silom to ne može zaustaviti. Najvažnije je shvatiti da to nije posao za vas ili za mene, niti za policiju, šefa države, to je posao svih aktera društva. Ako budemo svi kreirali svijest o tome da radimo zajedno, jer smo, ipak, svi na istom brodu i tu nikome nema pomoći ako preovlada ideja nasilnog ekstremizma i netolerancije. Tamo gdje društvo zajedničkih vrijednosti napreduje, nasilni ekstrmeizam se povlači", istakao je Lagumdžija.
Učešće u današnjoj panel diskusiji u prostorijama Bošnjačkog instituta u Sarajevu uzeli su i Ismail Serageldin, direktor Aleksandrijske biblioteke u Egiptu, i Kjell Magne Bondevik, predsjednik i osnivač Centra za mir i ljudska prava u Oslu i bivši premijer Norveške.