"Aplikacija Bosne za članstvo u EU je problem za Brisel"

BNE Intellinews, američko-engleski portal koji pokriva istočnu Evropu, centralnu Aziju, Afriku i Bliski istok i ukupno 72 države svijeta u preko 400 različitih kategorija vijesti, danas je objavio dublju analizu stanja u Bosni i Hercegovini, odnosno komentar "Napor Bosne ka EU predstavlja problem za Brisel".

Ovo je već drugi tekst - nakon The Daily Maila - koji čitaocima sugeriše da bi aplikacija, odnosno u konačnici priključenje BiH i njenih malo više od tri i po miliona stanovnika EU "moglo predstavljati problem". BNE Intellinews se, kako sami navode, prije svega bavi biznisom i podacima koji mogu biti od koristi ulagačima u region. Nakon ovakvog naslova, teško je reći da će privrednici i biznismeni "nagrnuti" u BiH.

U nastavku je kompletan prevod teksta, čiji je autor novinar Alex Young, inače privremeno pozicioniran u Beogradu:

Skoro osam godina nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU (SSP), prvog koraka ka pridruživanju ovom bloku, Bosna i Hercegovina je konačno spremna da aplicira za članstvo sredinom februara. Ipak, sama motivacija za aplikaciju i njen kredibilitet ostaju kamen spoticanja.

Skeptične da su bosanski političari zaista uspjeli potvrditi svoje opredjeljenje u vezi sa reformskom agendom EU, mnoge zemlje-članice EU vjeruju da bi prihvatanje bh. aplikacije bilo preuranjena i nepravedna nagrada za nepokorne političare ove zemlje. Međutim, u strahu od vlastitog kredibiliteta, EU bi mogla dodatno erodirati alate uslovljenosti - po kojima je neophodno ispuniti određene kriterije (obično političke ili ekonomske reforme), kako bi se došlo do narednog koraka - a koji su bili ključni u osiguravanju strukturne transofrmacije na drugim mjestima u "rastućoj", odnosno nadolazećoj Evropi.

Bosna se već dugo nalazi u paradoksalnoj situaciji - ne može aplicirati za članstvo u EU, dok je istovremeno u suštini međunarodni protektorat (kroz mentorstvo Kancelarije visokog predstavnika OHR, koji još uvijek ima izvršne ovlasti). Iako je BiH ispunila većinu od "pet plus dva" uslova za zatvaranje OHR-a, ovo pitanje je sve samo ne nestalo sa dnevnog reda, a dijelom i zbog prijetnji nezavisnošću Republike Srpske (srpskog entiteta u zemlji, dok je drugi muslimansko-hrvatska Federacija BiH). Bosna je od tada, kao rezultat, u nekoj vrsti procjepa.

Ipak, nesumnjive koristi od ubrzanja evropskog puta BiH su odavno prepoznate. Kandidatski status bi katalizirao promjene kroz otvaranje poglavlja o nekim od izazovnijih aspekata acquis communautaire-a EU. Navedeno bi omogućilo objektivne osnove za prosudbu o progresu ka jasnim ciljevima. Takođe, to bi osiguralo novi i obnovljeni reformski momentum, iako se i Evropa trenutno suočava sa svojim unutrašnjim izazovima.

Dilema za EU je zapravo da li je BiH zaista preduzela značajne korake ka implementaciji reformske agende, kao što je Sporazum za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini, koji uključuje obavezu široke reforme tržišta rada. Pregovori sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novom stand-by aranžmanu (vrijednom oko 630 miliona EUR) propali su u oktobru zbog nemogućnosti dogovora o setu reformi, iako postoji optimizam da će se razgovori nastavti nakon što je i u Republici Srpskoj usvojen novi Zakon o radu. Javna potrošnja, međutim, ostaje razlog značajne zabrinutosti, dok glasine o mogućem bankrotu zemlje postaju sve glasnije.

Početkom januara EU je suspendovala povlašteni režim trgovine sa BiH, nakon što zemlja nije uspjela da izmijeni ekonomske kvote sadržane u SSP-u, a na šta utiče priključenje Hrvatske EU, 2013. godine. Kao rezultat, ionako već uništeni farmeri u BiH sada moraju plaćati carinu za izvoz u EU, njihovom najvećem tržištu. Bosna - koja nema ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou zbog političkih nesuglasica - tvrdi da hrvatski proizvođači dobijaju nefer prednost i da su konkurentniji zbog evropskih poticaja.

Dosad je, takođe, bilo jako malo napretka u vezi sa drugim ključnim EU uslovom - uspostavom državnog mehanizma za koordinaciju. Ovaj mehanizam je osnova za razvijanje jedinstvenog stava i harmonizirane implementacije politika koje su u vezi sa EU, a upravo zbog komplikovane državne strukture, gdje različiti nivoi vlasti imaju nadležnosti za različita polja acquisa. Zbog straha od marginalizacije u donošenju odluka, enititeti, kantoni i Distrikt Brčko su sa strepnjom pristupili ovom problemu.

Iako je Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA 25. januara zbog ometanja pravde uhapsila jednog od političara visokog profila, Fahrudina Radončića, dosad je postignut minimalan napor u borbi protiv korupcije. Radončić je vođa Saveza za bolju budućnost SBB - koji se nedavno priključio vladajućoj koaliciji - i optužen je za podsticanje protesta u februaru 2014. godine, koji su buknuli širom Federacije BiH (jednog od dva bh. entiteta). Međutim, Radončićevo hapšenje su neki krugovi doživjeli kao politički motivisano. Uzevši u obzir inherentnu slabost BiH u obradi takvih slučajeva, osuda je vrlo neizvjesna i domino efekat koji bi vodio u dalja hapšenja se ne treba očekivati.

Napredak zbog napretka

Nakon što je EU "poderala" svoje prethodne uslove za napredak BiH ka EU (provođenje presude u slučaju Sejdić-Finci, koje bi okončalo etničku diskriminaciju pri izborima na više položaje) kako bi se fokusirala na socio-ekonomske prioritete (tzv. "Anglo-njemačka inicijativa"), nekoliko država-članica su sada željne da opravdaju promjenu u pristupu kroz davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. Nevezano za napredak, postoji svijest da se napredak mora - pokazati.

Neke zemlje-članice su, u međuvremenu, raspoložene da pokažu da EU ostaje privržena proširenju, unatoč tome što je Žan-Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, objavio da će se napraviti petogodišnja pauza. Ovakvi stavovi su sve češće zastupljeni, zbog straha o ponovnom uzdizanju ruskog uticaja na Balkanu. Neke, pak, druge zemlje-članice su više skeptične - i o daljem širenju uopšte, a i o podesnosti BiH, specifično rečeno.

Lokalno, napredak na "evropskom frontu" se oduvijek smatrao kao poticaj nečijoj "izbornoj sreći", bez obzira na to koliko taj napredak bio beznačajan. Sa nadolazećim jesenjim lokalnim izborima - vitalnom dijelu patronažne mreže koja podupire bh. politiku - dobro primljena aplikacija za članstvo bi mogla osigurati pravovremenu pomoć za mnoge političare koji su izgubili balans zbog loših rezultata na prethodnim Opštim izborima, održanim 2014. godine. To bi takođe skrenulo pažnju sa nezgodne socio-ekonomske situacije u zemlji.

Uprkos osjećanjima i retorici, BiH nikada nije uživala u ostvarivoj evropskoj perspektivi. Dok bi aplikacija za članstvo mogla BiH dati jasan put, nagrađivanje mlakih reformskih pokušaja bi u ovom momentu poslalo pogrešnu poruku zemlji u kojoj su evropski zahtjevi već bili "na aparatima".

Nedostatak kredibiliteta političara EU je, na nesreću po BiH, nadjačan isključivo nedostatkom kredibiliteta domaćih političara. Bilo kakvo odbijanje ili odlaganje bilo koje aplikacije za EU bi samo nastavilo da šteti kredibilitetu EU, a na korist nacionalističkim partijama u BiH. EU mora iskoristiti narednih 12 mjeseci da osigura da su reforme u BiH kredibilne i jasne, jer je očito da je ova zemlja konačno predana da aplicira za članstvo u EU.

Prevod i obrada: Stefan PEJOVIĆ, Novi.ba
Izvor: BNE Intellinews