Putin dao intervju Emiru Kusturici: Pogledajte šta je poručio (VIDEO)

Vijesti
Putin dao intervju Emiru Kusturici: Pogledajte šta je poručio (VIDEO)

Putin dao intervju Kusturici: Govorio o Rusiji, pravoslavlju i ratu u Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju srbijanskom reditelju Emiru Kusturici za dokumentarni film posvećen 80. rođendanu patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.

Kremlj je na zvaničnim stranicama objavio cijeli razgovor, u kojem je Putin govorio o ulozi Rusije u svijetu, pravoslavlju, odnosima sa Zapadom i ratu u Ukrajini.

Moskva kao „Treći Rim“

Kusturica je tokom razgovora upitao Putina može li ruska civilizacija postati svojevrsna arka spasa za sve ljude koji vjeruju u Krista.

„Može. Može, svakako“, odgovorio je Putin.

Objasnio je da se u ruskoj teološkoj i filozofskoj misli stoljećima pojavljuje ideja prema kojoj je Moskva nasljednica Rima i Bizanta.

„U ruskoj teološkoj i filozofskoj misli stoljećima postoji misao koja glasi: 'Moskva je Treći Rim, četvrtoga neće biti'“, rekao je Putin.

Putin je ustvrdio da Rusija i danas može biti utočište ljudima koji žele očuvati tradicionalne vrijednosti. Naveo je da se pojedini građani evropskih zemalja sele u Rusiju upravo zbog želje da sačuvaju porodicu, vjeru i način odgoja djece.

Dodao je da se takva uloga Rusije ne odnosi samo na pravoslavne kršćane nego i na pripadnike drugih religija.

Kritizirao Zapad

Putin se osvrnuo i na položaj tradicionalnih vrijednosti u zapadnim društvima, posebno spominjući prava manjina. Prema njegovim riječima, pojedine društvene grupe na Zapadu posljednjih godina sve agresivnije ističu svoja prava.

„Ništa tu nije novo, sve se to ponavljalo tokom postojanja čovječanstva. Samo su se sada određene grupe počele ponašati agresivnije i snažnije isticati svoja prava“, ustvrdio je.

Naglasio je da Rusija, prema njegovom viđenju, nikoga ne ograničava te da je jedan od glavnih ciljeva države i Ruske pravoslavne crkve očuvanje čovjekove duhovnosti i tradicionalnih vrijednosti.

Govoreći o kršćanskim crkvama u Evropi, ocijenio je da njihovo udaljavanje od tradicionalnih crkvenih pravila slabi njihov utjecaj u društvu.

„Mislim da upravo to dovodi do smanjenja popularnosti kršćanskih ideja i utjecaja crkava na svijest ljudi i društvo“, rekao je.

Poručio ukrajinskim vojnicima da pređu na rusku stranu

Jedan od politički najznačajnijih dijelova razgovora odnosio se na rat u Ukrajini. Kusturica je podsjetio Putina na njegovu raniju tvrdnju da su Rusi i Ukrajinci jedan narod koji su neprijatelji uvukli u bratoubilački rat te ga upitao šta bi danas poručio Ukrajincima.

Putin je odgovorio da se, prema njegovom mišljenju, protiv Rusije stoljećima provodi politika „podijeli pa vladaj“, čiji je cilj oslabiti državu i podrediti je tuđim interesima.

Ustvrdio je da oni koji danas podržavaju Ukrajinu u sukobu s Rusijom ne djeluju u ukrajinskom interesu, nego nastoje oslabiti obje zemlje.

„Svi koji ih podržavaju, uključujući i u današnjim okolnostima sukoba s Rusijom, ne čine to u interesu Ukrajine, nego u vlastitom interesu, s ciljem da sve oslabe, raskomadaju i podrede svojoj volji“, rekao je Putin.

Pozvao je Ruse i Ukrajince na ponovno povezivanje, naglašavajući da pritom ne misli nužno na zajedničku državu.

„Šta god se danas događalo, kakve god tragedije proživljavali, moramo razmišljati o budućnosti, o budućnosti svoje djece“, poručio je.

Putin je zatim uputio direktan poziv pripadnicima ukrajinske vojske da pređu na rusku stranu.

„Ne želim reći 'predajte se', jer to zvuči pomalo ponižavajuće. Ipak se bore i bore se prilično ustrajno. Htio bih reći: pređite na našu stranu jer je to naša zajednička strana. Pređite na zajedničku stranu, na pravu stranu historije“, izjavio je.

Tokom intervjua Putin je iznio i svoje viđenje posebnosti ruske civilizacije, upoređujući je s kineskom i indijskom. Ustvrdio je da Rusija, za razliku od drugih velikih civilizacija, kroz historiju nije nastojala asimilirati druge narode.

„Ruska civilizacija nikada nikoga nije prisvajala. Omogućavala je razvoj ruskog naroda, ali je stvarala i uslove za razvoj drugih naroda i etničkih grupa koje su bile dio Ruskog Carstva i ruske države“, rekao je.

Prema njegovim riječima, upravo je očuvanje različitih religija, tradicija i jezika ono što rusku civilizaciju čini posebnom.

Otkrio da se svakodnevno moli za Rusiju

U razgovoru se dotakao i lične vjere. Na pitanje osjeća li da se građani mole za njega, Putin je odgovorio da to ne može znati, ali da mu svećenici ponekad govore o tome.

„Ono što pouzdano znam jeste da se svaki dan molim za Rusiju i naš narod“, rekao je.

Govoreći o odnosu s patrijarhom Kirilom, istakao je da ih povezuje dugogodišnje prijateljstvo, ali i neobična porodična priča.

Putin je ispričao da ga je majka kao dijete tajno krstila, bez znanja njegovog oca, koji je bio član Komunističke partije.

Prema njegovom sjećanju, krstio ga je svećenik Mihail u Preobraženskoj katedrali u tadašnjem Lenjingradu. Tek godinama kasnije, tokom razgovora s patrijarhom Kirilom, shvatio je da je svećenik koji ga je krstio najvjerovatnije bio upravo Kirilov otac.

„Svećenikov sin postao je patrijarh moskovski i cijele Rusije, a dječak iz radničke porodice kojeg je krstio postao je predsjednik Ruske Federacije. Je li to neko čudo ili šta?“, upitao je Putin.

Na kraju razgovora patrijarhu Kirilu poželio je zdravlje, neiscrpnu energiju i nastavak služenja ruskom narodu i državi.

Novo