Costa predstavio novi prijedlog budžeta EU: Znatno veća izdvajanja za odbranu

Svijet
Costa predstavio novi prijedlog budžeta EU: Znatno veća izdvajanja za odbranu

Predsjednik Evropskog vijeća António Costa predstavio je u subotu državama članicama novi prijedlog dugoročnog budžeta Evropske unije, istakavši kako je taj okvir za 10 posto, odnosno 204 milijarde eura, manji u odnosu na prvotni prijedlog Evropske komisije iz jula 2025. godine.

Costa je naglasio kako je prijedlog rezultat pojedinačnih konsultacija sa svim državama članicama te rada danskog, ciparskog i irskog predsjedništva, ocijenivši da dokument pruža čvrst temelj za postizanje konačnog dogovora tokom iduće sedmice.

"Ovo je realističan budžet koji odgovara na naše nove prioritete, istodobno čuvajući postojeće politike. Nacionalne doprinose drži u razumnim granicama i uključuje uravnotežen paket novih izvora prihoda", poručio je Costa.

U usporedbi s aktuelnim budžetskim periodom (2021–2027.), novim se prijedlogom predviđa snažan rast izdvajanja za ključne strateške prioritete Unije. Tako bi se sredstva za odbranu i sigurnost povećala za 232 posto, dok bi izdvajanja za konkurentnost rasla za 120 posto.

Istodobno se udvostručuju sredstva za upravljanje migracijama i nadzor granica, a za jačanje globalne uloge EU predviđa se rast od 23 posto.

Uprkos novim prioritetima, fond namijenjen Zajedničkoj poljoprivrednoj politici i Kohezijskoj politici ostaje najveći pojedinačni fond u budžetu. Prijedlog također predviđa povećanje od

57 posto za znanstveni program Obzor Europa te 25 posto za program studentske mobilnosti Erasmus, dok će 35 posto ukupnog proračuna biti usmjereno na klimatske i okolišne ciljeve.

Novina u budžetu jest uvođenje namjenskih sredstava za priuštivo stanovanje u područjima pogođenima stambenom krizom, dok je cilj da se 14 posto nacionalnih i regionalnih financijskih okvira usmjeri na evropske socijalne ciljeve.

Kako bi se izbjeglo prekomjerno opterećenje nacionalnih budžeta, prosječni doprinosi država članica blago bi porasli sa sadašnjih 0,80 na 0,82 posto njihova bruto nacionalnog dohotka (BND).

Upravo s ciljem očuvanja razumnih nacionalnih doprinosa, uvodi se pet novih izvora vlastitih prihoda EU-a: oporezivanje digitalnih usluga velikih kompanija, Mehanizam za prilagodbu ugljika na granicama (CBAM), naknade za nereciklirani elektronički otpad, prihodi od duhanskih proizvoda te Sustav trgovanja emisijama (ETS).

Zajedno s postojećim prihodima, ti bi izvori trebali donositi oko 60 milijardi eura godišnje. Kako bi se ublažio učinak na najpogođenije članice, predviđeno je postupno uvođenje prihoda od ETS-a i duhanskih proizvoda.

Najavljen je i nastavak rada na prijedlogu Evropskog parlamenta o oporezivanju kriptoimovine te na budućim prihodima od dražbi radiofrekvencijskog spektra.

Novo