Polarni vrtlog raspada se rekordno rano. "Nikad nismo vidjeli ovu kombinaciju"
Evropi prijeti hladna zima i novi rast cijena plina: Kombinacija dvije klimatske pojave izaziva zabrinutost
Neuobičajeno rano slabljenje stratosferskog polarnog vrtloga i izuzetno snažan El Niño mogli bi ove zime ozbiljno utjecati na evropsko energetsko tržište. Analitičari upozoravaju da bi kombinacija ove dvije pojave mogla donijeti dugotrajna hladna razdoblja i dodatno povećati cijene energenata, piše CNBC.
Meteorolozi trenutno prate rekordno rano slabljenje polarnog vrtloga, sistema snažnih vjetrova koji obično zadržava izuzetno hladan zrak iznad Sjevernog pola. Promjene njegove snage i oblika mogu utjecati na vremenske prilike i znatno bliže Zemljinoj površini.
Slabljenje polarnog vrtloga može omogućiti prodor hladnog arktičkog zraka prema dijelovima Evrope i Sjeverne Amerike. Međutim, ove godine ta se pojava odvija istovremeno s izuzetno snažnim El Niñom, klimatskim fenomenom koji može povećati globalne temperature i poremetiti raspored padavina.
Evropi prijeti hladnija zima i veća potrošnja plina
Kombinacija ove dvije pojave povećava rizik od dužih hladnih razdoblja, što bi moglo značajno povećati potrebu za grijanjem. Evropske države u tom bi slučaju morale brže trošiti zalihe prirodnog plina, koje su već sada na neuobičajeno niskom nivou.
To bi Evropu dodatno učinilo ovisnom o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG), i to u trenutku kada su isporuke s Bliskog istoka poremećene. Situaciju dodatno otežava činjenica da su evropska skladišta plina na početku zime bila najmanje popunjena u više od deset godina.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) početkom mjeseca upozorila je da bi niske evropske zalihe, uz ograničene skladišne kapacitete u pojedinim azijskim i južnoameričkim državama, mogle dodatno pojačati konkurenciju za isporuke LNG-a.
Prema upozorenjima IEA-e, takva situacija mogla bi dovesti do novog rasta cijena u periodima povećane potražnje. Evropsko tržište posebno je osjetljivo jer se već suočava s ograničenom regionalnom opskrbom plinom i naftom.
Polarni vrtlog slabi mnogo ranije nego što se očekivalo
Simon Lee, predavač atmosferskih nauka na britanskom Univerzitetu St Andrews, objasnio je da istovremena pojava naglog stratosferskog zagrijavanja i El Niña sama po sebi nije nužno neuobičajena.
Ipak, meteorolozi su ove godine očekivali slabljenje polarnog vrtloga tek u februaru, a ne već u novembru. Lee ističe da je tako rano slabljenje izuzetno rijetka pojava koja bi mogla utjecati na vremenske prilike tokom cijele zime.
Prema njegovim riječima, posljedice bi se posebno mogle osjetiti u sjeverozapadnoj Evropi i na istoku Sjedinjenih Američkih Država. Povećava se mogućnost hladnijeg vremena, iako se ne očekuju nužno ekstremi kakvi su zabilježeni ranijih godina.
Lee je podsjetio na januar 2014. godine, kada je prodor izuzetno hladnog zraka povezan s polarnim vrtlogom doveo do djelimičnog zaleđivanja Nijagarinih vodopada. Ipak, trenutna situacija ne znači da će se takvi ekstremni uslovi ponoviti.
„Geopolitika i vrijeme sada istovremeno utječu na cijene“
Florence Schmit, viša strateginja za energetiku u Rabobanku, upozorila je da se Evropa suočava s posebno nepovoljnom kombinacijom rizika. Energetska tržišta istovremeno su izložena geopolitičkim poremećajima i mogućim velikim promjenama vremenskih prilika.
„Geopolitika i vrijeme dva su ključna pokretača nestabilnosti cijena energije, a sada se čini da se događaju istovremeno. To je uvijek najveći rizik za tržišta“, rekla je Schmit za CNBC.
Meteorolozi su mjesecima očekivali da će El Niño donijeti blažu zimu u Evropi, a samim tim i manju potražnju za grijanjem. Takve prognoze bile su dobra vijest za energetsko tržište, koje se već suočavalo sa zabrinutošću zbog ograničene opskrbe.
Međutim, izuzetno rano slabljenje polarnog vrtloga sada otvara mogućnost znatno hladnije zime od očekivane. Schmit upozorava da bi se Evropa u takvim okolnostima mogla suočiti s veoma teškom situacijom na energetskom tržištu.
Zalihe plina već se troše neuobičajeno brzo
Schmit je upozorila da su evropska skladišta prirodnog plina tokom posljednje dvije sedmice zabilježila veoma intenzivno pražnjenje. Takva potrošnja zaliha neuobičajena je za ovo doba godine, posebno imajući u vidu njihovu početnu popunjenost.
„Ako se ovako snažno povlačenje plina iz skladišta nastavi tokom narednih nekoliko mjeseci, to znači da će cijene energije ponovo naglo porasti. I neće porasti zbog geopolitike. Ovoga puta vrijeme će biti uzrok tog rasta i nestabilnosti“, rekla je Schmit.
Analitičari zato pažljivo prate temperature, potrošnju plina i vremenske prognoze. Duže razdoblje hladnoće moglo bi dodatno ubrzati pražnjenje skladišta i povećati evropsku potrebu za uvozom energenata.
Cijene plina već dostigle nivoe iz energetske krize 2022. godine
Evropske cijene prirodnog plina posljednjih sedmica snažno su porasle i dostigle nivoe koji nisu zabilježeni od energetske krize 2022. godine. Krajem oktobra cijena plina dostigla je 103,9 eura, odnosno 113,99 dolara po megavatsatu.
U petak poslijepodne referentna cijena nizozemskih terminskih ugovora TTF za isporuku plina u decembru iznosila je približno 87,28 eura po megavatsatu. Riječ je o jednom od najvažnijih pokazatelja kretanja veleprodajnih cijena prirodnog plina u Evropi.
„Nikada nismo vidjeli ovakvu kombinaciju“
David Lewis, glavni analitičar za prirodni i ukapljeni prirodni plin u konsultantskoj kompaniji Wood Mackenzie, upozorio je da je trenutna kombinacija vremenskih pojava bez presedana i da je teško predvidjeti njen utjecaj na svjetsku potrošnju plina.
„Nikada nismo vidjeli rano slabljenje polarnog vrtloga i super El Niño tokom iste zime, tako da nemamo historijski primjer na osnovu kojeg bismo mogli procijeniti kako će to utjecati na globalnu potražnju za plinom“, rekao je Lewis za CNBC.
Objasnio je da se El Niño obično povezuje s blažim zimama, dok naglo stratosfersko zagrijavanje često povećava vjerovatnoću nižih temperatura i obilnijih snježnih padavina. Takve posljedice u Evropi bi se mogle osjetiti tokom decembra i januara.
Zbog toga je teško procijeniti koja će od ove dvije pojave imati snažniji utjecaj na vremenske prilike. Posebno je neizvjesno kako će se njihove posljedice odraziti na potražnju za grijanjem i potrošnju prirodnog plina u različitim dijelovima Evrope.
Problem nisu samo hladnoća nego i slab vjetar
Lewis upozorava da je početak evropske sezone grijanja već bio prilično hladan. Međutim, dodatni problem predstavljaju i slabi vjetrovi širom sjeverne Evrope, koji mogu smanjiti proizvodnju električne energije u vjetroelektranama.
„Dosadašnji početak evropske sezone grijanja bio je prilično hladan, ali još je važnije to što su širom sjeverne Evrope zabilježene male brzine vjetra“, rekao je Lewis.
Kada vjetroelektrane proizvode manje električne energije, raste potreba za drugim izvorima, među kojima je i prirodni plin. Zbog toga bi istovremena pojava hladnog vremena i slabog vjetra mogla dodatno povećati potrošnju ovog energenta.
Evropa ušla u zimu s rekordno niskim zalihama
Lewis navodi da je povlačenje plina iz evropskih skladišta tokom prve polovine novembra bilo među najvećima otkako se vode podaci. Upozorava i da je Evropa sezonu grijanja započela s rekordno niskim zalihama.
„Pražnjenje skladišta u prvoj polovini novembra bilo je među najvećima u historiji. Budući da su zalihe na početku zime bile na rekordno niskom nivou, svako dodatno pogoršanje temperatura ili smanjenje brzine vjetra imat će nesrazmjerno velik utjecaj na evropsku opskrbu i dovesti do viših cijena širom Evrope“, zaključio je Lewis.