Hrvatska blokirala Crnoj Gori još jedno poglavlje za ulazak u EU

Region
Hrvatska blokirala Crnoj Gori još jedno poglavlje za ulazak u EU

Hrvatska ponovo blokira napredak Crne Gore u pregovorima s Evropskom unijom, spriječivši zatvaranje još jednog poglavlja. Ovoga puta riječ je o Poglavlju 15, koje se odnosi na energetiku, a kao mogući razlozi navode se spor oko istraživanja nafte i gasa u Jadranskom moru ili pitanje energetskog kabla.

Zagreb je na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica EU-a (COREPER) spriječio zatvaranje Poglavlja 15, ali je ponovo zaustavio i napredak u vezi s Poglavljem 14, koje se odnosi na saobraćajnu politiku, saznaju Vijesti.

Hrvatska od decembra 2024. godine blokira i zatvaranje Poglavlja 31, koje obuhvata vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku, zbog neriješenih bilateralnih sporova s Crnom Gorom.

Dok iz Zagreba poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva dok ih Podgorica ne ispuni, crnogorski zvaničnici ističu da bilateralna pitanja ne bi trebala biti prepreka napretku države u procesu evropskih integracija.

Prema jednom izvoru Vijesti, razlog nove blokade je pitanje istraživanja nafte i gasa u dijelu podmorja u kojem granica između dvije države još nije utvrđena. Drugi sagovornik tvrdi da je sporan energetski kabl.

Međutim, redakcija Vijesti nije uspjela zvanično potvrditi nijednu od ovih informacija, dok je jedan neimenovani sagovornik iz crnogorske vlade negirao da je energetski kabl razlog za blokadu.

Spor oko istraživanja nafte i gasa traje godinama

Crna Gora i Hrvatska već duže vrijeme imaju nesuglasice oko granica svojih isključivih ekonomskih pojaseva i mogućnosti istraživanja nafte i gasa u pograničnim blokovima. Problem je nastao zbog činjenice da morska granica između dvije države nikada nije konačno utvrđena.

Hrvatska je još 2014. godine tvrdila da je Crna Gora za istraživanje nafte i gasa odredila područja koja pripadaju njenoj teritoriji. Godinu kasnije, Crna Gora uputila je protestnu notu Odjelu Ujedinjenih nacija za pitanja okeana i pravo mora (DOALOS), nakon što je Hrvatska raspisala tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika u području Prevlake.

Spor oko granice u području poluostrva Prevlaka traje još od raspada bivše Jugoslavije. Ovo poluostrvo nalazi se na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, zbog čega ima poseban strateški značaj.

Nakon ratnih sukoba devedesetih godina, kontrolu nad spornim područjem preuzeli su posmatrači Ujedinjenih nacija, koji su tamo bili raspoređeni od 1996. do 2002. godine. Nakon njihovog povlačenja, dvije države utvrdile su Protokol o privremenom graničnom režimu.

Prema tom sporazumu, Hrvatskoj pripada kopneni dio poluostrva, kao i morski pojas širine 550 metara na ulazu u Boku Kotorsku, dok je dio akvatorija uz lijevu obalu Prevlake ostavljen u statusu takozvanog „ničijeg mora“. Takav režim na snazi je i danas.

Novo