"Izdavali smo im lične karte s muslimanskim imenima": Kako su Bosanci u ratu spašavali Hrvate...

Vijesti
"Izdavali smo im lične karte s muslimanskim imenima": Kako su Bosanci u ratu spašavali Hrvate...

Šestnaestog novembra 1991. godine, nakon 104 dana opsade i razaranja, pao je Slunj. Jedinice agresorske JNA i paravojnih postrojbi tih su dana, prije 35 godina okupirali i Saborsko, Rakovicu, Cetingrad. Više od 15.000 ljudi protjerano je iz svojih domova, a samo u Slunju poginulo je 352-oje branitelja i civila.

Od augusta 1991. Slunj je bio potpuno blokiran. Grad je branilo 700-tinjak slabo naoružanih branitelja. Pridružila im se tada i maloljetna Marina.

-Nisam ni časka dvoumila da ne odem u rat, barem pomoći u sanitetu, previti ranjenog, svoj mali doprinos jer bilo je strašno, bilo smo okupirani, bila je neizvjesnost, nismo znali hoćemo li izaći iz okupacije Slunja živi, rekla je braniteljica Marina Matusina.

Dana 16. novembra '91. - tačno u 10 sati - počeo je žestok napad na Slunj. Bilo je vrlo maglovito tog dana, sjeća se Tomo Mrkonja, pa nije bilo zračnih napada. „IZDAVALI SMO IM LIČNE KARTE S MUSLIMANSKIM IMENIMA...“: Kako su Bosanci u ratu spašavali Hrvate s druge strane granice...

- Neprijatelj se pregrupirao, iz svih vojarni Hrvatske došao je tu na poligon, i s ogromnim snagama i nerazmjerom je napao naše postrojbe koje su pružale žilav otpor, a onda je sve to popustilo u nerazmjeru sila, tako da smo se povukli prema susjednoj granici, prema Bosni, prisjeća se ratni zapovjednik Tomo Mrkonja.

Više od 15 tisuća civila tog je dana moralo napustiti svoje domove.

- Važno je istaknuti jedan detalj, da su ljudi organizirano tih dana izvlačeni na područje BiH. I zahvaljujući odgovornosti tadašnjeg rukovodstva općine, ali i ratnih zapovjednika, spašeni su mnogi životi, ističe potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved.

S druge strane granice Slunjani su naišli na svesrdnu pomoć. Mještani Cazinske krajine primili su ih u svoje kuće, za svoj stol.

- Čak smo davali humane lične karte, jer da bi dalje produžili Hrvati kroz Bosnu i Hercegovinu u to vrijeme, morali su imati ličnu kartu s muslimanskim imenom, to je taj humanizam kojeg se sjećamo i da smo se međusobno potpomagali protiv agresora, kaže za HRT Jusuf Bajraktarević, savjetnik gradonačelnika Cazina.

Ipak - nisu se svi spasili. 352 Slunjana dalo je svoje živote u obrani domovine. Za njih 16 još se traga.  Njima u čast položeni su vijenci.

Duž cijeloga grada zapaljeni su lampioni, za svaku žrtvu po jedan. Mimohodom "Da se ne zaboravi" Slunjani su se prisjetili, mnogi će reći - najtužnijeg dana u svojim životima. 

Novo