EU priprema novi kredit od 45 milijardi eura za Ukrajinu, četiri zemlje se protive

Svijet
EU priprema novi kredit od 45 milijardi eura za Ukrajinu, četiri zemlje se protive

Evropska komisija namjerava predložiti novi kredit od 45 milijardi eura za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu naredne godine nedostajati 70 milijardi eura. Evropska komisija obavezala se pokriti dvije trećine tog iznosa i pozvala ostale zapadne saveznike da također pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU-a. Model

finansiranja bio bi jednak onome koji je korišten za postojeći kredit Kijevu od 90 milijardi eura.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i naredne godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog kredita od 90 milijardi eura tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Četiri zemlje odbijaju učestvovati u finansiranju

Za novi kredit od 45 milijardi eura potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju učestvovati u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav potaknuo je njemačkog kancelara Friedricha Merza da prošle sedmice zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učešćem svih članica u finansiranju Ukrajine naredne godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU-a i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učešću u finansiranju redom su neto primateljice sredstava iz budžeta Unije.

Nakon Merzove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate s pregovorima. Lideri EU-a raspravljat će o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je postići dogovor do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz budžeta EU-a tako će morati birati između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

„Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa“, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Glasnogovornik Evropske komisije nije želio komentarisati ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će osiguravanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderica francuske desnice Marine Le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Upozorenja da bi pritisak mogao imati suprotan učinak

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan učinak ako države steknu dojam da ih se ucjenjuje.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog vijeća Antóniju Costi napisao je da „dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje narednog višegodišnjeg finansijskog okvira“.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje: „Unija mora zadržati sposobnost definisanja i finansiranja vlastitih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije“.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske. „Neke zemlje to sada povezuju s pregovorima o budžetu EU-a, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale vrlo značajne doprinose“, izjavio je irski premijer Micheál Martin na prošlosedmičnom samitu lidera EU-a.

Novo