Poznati profesor o padu Vučića: "Mnogima je odgovarala babaroga u Beogradu, a evo šta sada čeka..."

Promjena vlasti u Srbiji predstavlja priliku za novi početak u odnosima s Hrvatskom, ali pojedinim državama u regionu možda nije odgovaralo da Beograd dobije drugačije političko rukovodstvo.

Ocijenio je to profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović, koji je u intervjuu za Radio-televiziju Srbije (RTS) govorio o posljedicama pobjede Studentske liste, ulozi intelektualaca u političkim promjenama i budućnosti odnosa Srbije s Evropskom unijom, prenosi Tportal.

Jović smatra da je politički preokret u Beogradu otvorio mogućnost drugačijeg međunarodnog pozicioniranja Srbije, ali upozorava da promjena vlasti sama po sebi neće ukloniti probleme u odnosima sa susjedima.

„Mnogima je odgovarala babaroga u Beogradu“
Govoreći o mogućem poboljšanju odnosa Srbije i Hrvatske, Jović je ocijenio da će nova politička situacija predstavljati izazov i za Zagreb.

Prema njegovom mišljenju, hrvatskim vlastima ranije je bilo teško predstavljati Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića kao prihvatljive političke partnere, dok je saradnja s pojedinim ranijim srbijanskim liderima bila jednostavnija.

Međutim, Jović nije uvjeren da će Zagreb automatski promijeniti pristup nakon pobjede studentskog pokreta.

Upozorio je da Hrvatska, Slovenija i Bugarska već pokazuju određenu rezervisanost prema budućem evropskom putu Srbije, uključujući najave novih uslova.

„Mnogima je odgovaralo da imaju neku babarogu u Beogradu“, izjavio je Jović za RTS.

Time je iznio ocjenu da su pojedini politički akteri u regionu mogli imati koristi od dugogodišnjih sukoba i napetosti s prethodnom srbijanskom vlašću.

Ipak, nije naveo konkretne dokaze da su hrvatske ili druge državne institucije namjerno nastojale održati takve odnose.

Hrvatska i dalje postavlja uslove susjedima
Jović je posebno kritikovao način na koji Hrvatska koristi svoj položaj članice Evropske unije u odnosima sa državama kandidatkinjama.

Kao primjer naveo je Crnu Goru, čije evropske integracije Zagreb, prema njegovoj ocjeni, povremeno uslovljava zahtjevima koji nemaju široku podršku drugih članica EU.

Smatra da Hrvatska proces proširenja koristi i za ostvarivanje pojedinačnih nacionalnih i političkih interesa.

Takav pristup, upozorava, mogao bi biti primijenjen i prema novoj vlasti u Srbiji.

Profesor ne očekuje da će promjena vlasti u Beogradu odmah dovesti do ublažavanja nacionalističke retorike u Hrvatskoj.

Ipak, smatra da bi takvu retoriku bilo teže politički opravdavati ukoliko nova srbijanska vlada bude vodila drugačiju politiku prema susjedima.

Studenti i profesori pokazali snagu
Jović je značajan dio intervjua posvetio ulozi studentskog pokreta u političkim promjenama u Srbiji.

Prema njegovoj ocjeni, parlamentarni izbori pokazali su da studenti, univerzitetski profesori i drugi intelektualci mogu ostvariti široku društvenu podršku kada se povežu s građanima.

Podsjetio je da su tokom predizborne kampanje predstavnici ranije vlasti najavljivali mjere protiv univerziteta, koje su, prema njegovom mišljenju, doživljavali kao političke protivnike.

Jović smatra da su upravo takvi pritisci doprinijeli snažnijem povezivanju akademske zajednice i dijela stanovništva.

Naglasio je da su politički događaji u Srbiji pokazali kako obrazovani ljudi ne moraju biti odvojeni od svakodnevnih problema građana.

Prema njegovom mišljenju, intelektualci koji žele učestvovati u društvenim promjenama moraju biti spremni izaći iz akademskog okruženja i preuzeti odgovornost za javno dobro.

Mogu li profesori uspješno voditi državu?
Govoreći o političarima koji dolaze iz akademske zajednice, Jović je priznao da prelazak iz naučnog rada u državnu upravu može predstavljati ozbiljan izazov.

Stručnjaci iz prirodnih, tehničkih i društvenih nauka često nemaju neposredno iskustvo u vođenju ministarstava i drugih državnih institucija.

Međutim, Jović smatra da to nije dovoljan razlog za nepovjerenje prema njima.

Ukazao je da demokratski sistem podrazumijeva mogućnost da se političkim radom bave i građani koji prethodno nisu gradili profesionalne stranačke karijere.

Podsjetio je na političke promjene u Srbiji 2000. godine, kada su važnu ulogu imali Vojislav Koštunica, Zoran Đinđić i Dragoljub Mićunović.

Prema njegovoj ocjeni, i tadašnja nova vlast suočavala se s otporom struktura povezanih s prethodnim političkim sistemom.

Jović upozorio Brisel da ne ponavlja greške
Profesor je posebno upozorio Evropsku uniju da prema Srbiji ne bi trebala ponoviti pristup primijenjen nakon političkih promjena 2000. godine.

Smatra da su tadašnje evropske institucije snažno pritiskale novu srbijansku vlast, posebno u vezi s izručenjem Slobodana Miloševića Haškom tribunalu.

Kasnije je, prema njegovoj ocjeni, sličan obrazac primijenjen prema predsjedniku Borisu Tadiću u pitanjima povezanima s Kosovom.

Jović smatra da bi EU sada trebala ponuditi uvjerljiviju perspektivu članstva i omogućiti novim vlastima da provode reforme bez dodatnih političkih pritisaka koji bi mogli oslabiti povjerenje građana.

Naglasio je da evropska perspektiva mora podrazumijevati konkretnije korake, a ne samo deklarativnu podršku proširenju.

To ne znači da Evropska unija mora odustati od kriterija za članstvo, nego da Jović zagovara drugačiji pristup njihovom provođenju i političkoj komunikaciji s Beogradom.

Srbija mijenja međunarodnu sliku
Jović je ocijenio da se nakon izbora mijenja i način na koji dio međunarodne javnosti posmatra Srbiju.

Prema njegovom mišljenju, zemlja se sada može predstavljati kroz otpor autoritarnim praksama i sposobnost građana da demokratskim putem promijene političko rukovodstvo.

U tom kontekstu podsjetio je na promjene iz 2000. godine i povukao paralelu s ovogodišnjim izbornim rezultatom.

Smatra da bi takav razvoj mogao ojačati međunarodni položaj Srbije i otežati pokušaje pojedinih država da koriste prijetnju vetom kao sredstvo pritiska tokom evropskih integracija.

Ipak, riječ je o njegovoj političkoj procjeni. Stvarni odnos evropskih institucija prema Srbiji zavisit će od poteza nove vlade, provedbe reformi i rješavanja otvorenih pitanja u odnosima sa susjedima.

Novi početak nije zagarantovan
Jovićeve izjave ukazuju na složenost odnosa između političkih promjena u Srbiji i očekivanih reakcija regionalnih i evropskih partnera.

S jedne strane, smjena vlasti u Beogradu može otvoriti prostor za drugačiju komunikaciju s Hrvatskom i drugim susjednim državama.

S druge strane, bilateralni sporovi, historijska pitanja i različiti politički interesi neće nestati samom promjenom vladajuće većine.

Jović smatra da Srbija ima priliku popraviti svoj međunarodni položaj, ali upozorava da će stvarni napredak zavisiti i od spremnosti drugih država da promijene dosadašnji pristup Beogradu.

Upravo zato, prema njegovoj ocjeni, politički preokret nakon pobjede studentskog pokreta treba posmatrati kao mogućnost za novi početak, a ne kao garanciju brzog poboljšanja odnosa u regionu.